Studij stilistike

Stilske vježbe

»Glembajevi su Kardashianke na steroidima« – književne kritike s Goodreadsa

Iako je teško i (osobito stručnjacima) bolno prihvatiti pristup, jezik, (ne)učenost, način i opsežnost »kritika« s Goodreadsa kao potencijalnu budućnost vrednovanja književnih djela, neosporan je utjecaj takvih stranica na tržište knjiga.

Stih između klika i lajka

Doba sveopće digitalizacije sa sobom donosi promjene u svim aspektima ljudskog života. Koncepti koji su donedavno postojali samo u fizičkom obliku u novije se doba sele u svijet digitalnih medija. Književnost, koja je stoljećima bila zamisliva samo u obliku opipljive knjige, danas dobiva i svoje elektroničke verzije. Relativno je nova pojava u tom polju da su društvene mreže postale platforma na kojoj nastaje specifičan oblik »književnih« djela.

Stilistika i enigmatika

Kada u ruke uzme enigmatski časopis, čitatelj dobiva mnogo više od zadataka za rješavanje. Dobiva zabavu i razbibrigu, ali i kreacije iznimno talentiranih i svestranih osoba. Osmišljavanje enigmatskih zadataka pretpostavlja poseban talent. Radi se o autorima koji toliko dobro poznaju svoj jezik da svjesno koriste stilske figure, osmišljavaju ih i njima rukuju, dapače one su nerijetko temelj njihova stvaralaštva.

Interpretacija pjesme »Prilijepa Elena, ka bi cvijet ljeposti« Džive Bunića Vučića

Analitičkim čitanjem pjesme »Prilijepa Elena, ka bi cvijet ljeposti« nastoji se pokazati kako Dživo Bunić Vučić koristi tradiciju kao temelj inovacije.

Figurativnost novinskih naslova

Autorica je na odabranom korpusu tiskanih i digitalnih izdanja četiri novinska dnevnika (Jutarnji list, Sportske novosti, Večernji list i 24 sata) analizirala novinske naslove s obzirom na njihovu figurativnost. Pritom je izdvojila i komentirala obilje postupaka karakterističnih za novinarsko (medijsko) posredovanje informacije.

Reci mi da pišeš kao Sever, Marinković, Matoš, Zajec, a da ih ne potpišeš

Studenti seminarske nastave iz Stilistike dobili su zadatak odabrati jedan od ponuđena tri odlomka iz knjige Tee Tulić Maksimum jata (2017). Nakon što su odabrali jedan od tri proetska odlomka, trebali su ga preispisati u četirima inačicama: kako bi ih napisali Josip Sever, Ranko Marinković, A. G. Matoš i Tomislav Zajec. Tom su prilikom trebali paziti na sve lingvostilističke odlike koje opisuju stil navedenih pisaca: upotrebu fono-, morfo-, sintakto- i leksikostilema, stilogenost kompozicije, intertekstualne elemente, stilska obilježja epohe u kojoj pisci stvaraju, kao i na žanrovske odrednice. U uvodnome ćemo dijelu predstaviti predloške, a zatim i izbor najboljih studentskih uradaka u četirima inačicama koje opisuju stil redom Severa, Marinkovića, Matoša i Zajeca.