Pola vijeka Katedre za stilistiku

Znanstveni kolokvij Prakse čitanja zamišljen je kao susret istraživača jezikā i stilova povodom 50. godišnjice Katedre za stilistiku pri Odsjeku za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na kolokviju će sudjelovati 16 znanstvenika i istraživača, a njihovi će referati biti podijeljeni u četiri tematske sesije: Teorije i tehnike, Stilistika u digitalno doba, Stilistička čitanja i Stilistički spojevi. Kolokvij će se održati u vijećnici Filozofskog fakulteta s početkom u 9,15.

Ne jednom smo mogli pročitati i još češće čuti da se današnja semiologija nalazi u krizi, odnosno da je začahurena u jednu vrstu latentne ovojnice koja joj ne dopušta da sebe »pronađe«. Moglo bi se reći da je došla u stanje ontološko-epistemološke neodređenosti iz koje nijednoj znanstvenoj disciplini nije lako izaći. Očito je da takav osjećaj proizlazi iz nedovoljno definiranih temelja znanosti o znakovima. Vjerojatno se može govoriti o trima osnovnim »nesigurnostima« koje pridonose osjećaju krize.

Razvojni put stilistike u okvirima hrvatske filologije odraz je sudbine ove znanstvene discipline od njezina formiranja krajem 19. stoljeća. Nadrastajući propisivačke okvire tradicionalne retorike, ova je disciplina kroz cijelo 20. stoljeće prolazila kroz brojne transformacije. S obzirom na dugu povijest vezanu uz njezine retoričke korijene, u tom se relativno kratkom periodu stilistika intenzivno razvijala u različitim smjerovima i pritom formirala raznolike škole i pravce neprekidno se sučeljavajući s brojnim izazovima.

U radu se donosi pregled pedeset godina lingvostilističkih istraživanja u Hrvatskoj (1970. – 2020.). Prvo se desetljeće naslanja na rad zagrebačke stilističke škole, s najznačajnijim stilističarem Krunoslavom Pranjićem (1931. – 2015.). Slijedi pregled djelovanja istraživača jezične stilistike: Josipa Vončine (1932. – 2010.), Josipa Silića (1934. – 2019.), Branka Vuletića (1937. – 2014.), Ive Pranjkovića (1947. –), Diane Stolac (1956. –), Lade Badurine (1962. –), Vlaste Rišner (1962. –) i drugih. Pregled zaključuje predstavljanje rada Krešimira Bagića (1962. –), autora Rječnika stilskih figura. U razmatranu razdoblju objavljen je veliki broj relevantnih knjiga, a većina se članaka objavljuje u stilistici usmjerenom časopisu Umjetnost riječi te u 21. stoljeću na mrežnim stranicama stilistika.org.

Ciklus novela i romana Arthura Conana Doylea o Sherlocku Holmesu presudno je utjecao na razvoj kriminalističke proze kako u svjetskoj, tako i u hrvatskoj književnosti, a znatan utjecaj imao je i na druge domene, poput kazališta, stripa, televizije i filma. U tom je smislu ispravna tvrdnja Tatjane Jukić da se Holmes pretvorio »za imaginarij dvadesetoga stoljeća u primjernu sliku detektiva« te da je ta slika »kontaminirala sve što dvadeseto stoljeće zamišlja kao detektivsku fabulu«.

Članak sažima povijest igre riječima, navodi tipologiju najčešćih oblika tog fenomena i karakteristične primjere pojedinih postupaka. Predlaže se načelna podjela na zvukovne i smisaone igre riječima, a između brojnih funkcija (kriptološka, estetska, mistična i sl.) kao najvažnija izdvaja se ludička funkcija.