Članak je ogled o romanu Izvanbrodski dnevnik Slobodana Novaka. Napisao ga je nizozemski kroatist Peter ten Dam, diplomand prof. Krunoslava Pranjića i doktorand prof. Stanka Lasića, sudionik više kroatističkih skupova, čest gost Zagrebačke slavističke škole, prevoditelj i prijatelj, čovjek kojemu su hrvatski jezik, književnost i kultura obilježili život.

Autori iz različitih perspektiva pristupaju Puškinovoj romantičarskoj poemi »Brončani konjanik«. U analizi sadržaja ističu važnost antitetičkoga odnosa glavnih junaka. Slijedi stilska analiza dvaju prijevoda koje potpisuju Tomislav Prpić i Gustav Krklec. Rasprava okončava izdvajanjem stilskih osobitosti originala.

Davor je Šalat 2021. obranio disertaciju Hrvatske pjesničke prakse nultih godina (2000–2010). U njoj je monografski opisao dominantne poetičke linije, jezične i prikazivačke strategije pjesničkog naraštaja koji je obilježio to razdoblje. K tomu deskribirao je kontekst i načine na koje je on određivao lirski tekst i prodirao u njega. Ovdje donosimo Šalatove hermeneutičke mikroportrete četvero pjesnika (Ane Brnardić, Franje Nagulova, Marka Pogačara i Marije Andrijašević), koji se temelje na analizi pojedinačnih (simptomatičnih, reprezentativnih) pjesama.

Autor interpretira jednu od najljepših Katančićevih ditirampskih pjesama, koju karakterizira prožimanje iluzije i stvarnosti, mitološkoga i realnoga svijeta te koja odiše toplinom, emocijama, vedrinom i unikatnim pastoralnim ugođajem.

U trima Facebook objavama Zorana Milanovića izdvojene su i analizirane retoričke figure i stilistički postupci koji na bitan način određuju glavna obilježja njegova stila.

Autor nudi nova čitanja priča Ribar Palunko i njegova žena i Kako je Potjeh tražio istinu Ivane Brlić-Mažuranić. U prvi plan izvlači obično zanemarivane kategorije okrutnosti, brutalnosti, stravičnosti. Analiza ga dovodi do zaključka da se veličina Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić ogleda u tome što predstavljaju simptomatiku društva, politike i kulture.