Autori iz različitih perspektiva pristupaju Puškinovoj romantičarskoj poemi »Brončani konjanik«. U analizi sadržaja ističu važnost antitetičkoga odnosa glavnih junaka. Slijedi stilska analiza dvaju prijevoda koje potpisuju Tomislav Prpić i Gustav Krklec. Rasprava okončava izdvajanjem stilskih osobitosti originala.
Davor je Šalat 2021. obranio disertaciju Hrvatske pjesničke prakse nultih godina (2000–2010). U njoj je monografski opisao dominantne poetičke linije, jezične i prikazivačke strategije pjesničkog naraštaja koji je obilježio to razdoblje. K tomu deskribirao je kontekst i načine na koje je on određivao lirski tekst i prodirao u njega. Ovdje donosimo Šalatove hermeneutičke mikroportrete četvero pjesnika (Ane Brnardić, Franje Nagulova, Marka Pogačara i Marije Andrijašević), koji se temelje na analizi pojedinačnih (simptomatičnih, reprezentativnih) pjesama.
Autor nudi nova čitanja priča Ribar Palunko i njegova žena i Kako je Potjeh tražio istinu Ivane Brlić-Mažuranić. U prvi plan izvlači obično zanemarivane kategorije okrutnosti, brutalnosti, stravičnosti. Analiza ga dovodi do zaključka da se veličina Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić ogleda u tome što predstavljaju simptomatiku društva, politike i kulture.
Vizualna retorika prosvjednih plakata
Pet godina nakon najmasovnijega prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti, onoga za kurikularnu reformu, prisjećamo se plakata koji su tada korišteni. S obzirom na to da se velik broj dizajnera okupio u grupi Hrvatski dizajneri u akciji, prometnuli su se u glasnogovornike društva. Njihova su kreativna rješenja poslužila kao prosvjedni transparenti, a verbalni su i vizualni elementi zbog svoje domišljatosti poslužili kao dobar korpus za stilističku i retoričku analizu.