Studij stilistike

Stilske vježbe

Interpretacija pjesme »Prilijepa Elena, ka bi cvijet ljeposti« Džive Bunića Vučića

Analitičkim čitanjem pjesme »Prilijepa Elena, ka bi cvijet ljeposti« nastoji se pokazati kako Dživo Bunić Vučić koristi tradiciju kao temelj inovacije.

Figurativnost novinskih naslova

Autorica je na odabranom korpusu tiskanih i digitalnih izdanja četiri novinska dnevnika (Jutarnji list, Sportske novosti, Večernji list i 24 sata) analizirala novinske naslove s obzirom na njihovu figurativnost. Pritom je izdvojila i komentirala obilje postupaka karakterističnih za novinarsko (medijsko) posredovanje informacije.

Reci mi da pišeš kao Sever, Marinković, Matoš, Zajec, a da ih ne potpišeš

Studenti seminarske nastave iz Stilistike dobili su zadatak odabrati jedan od ponuđena tri odlomka iz knjige Tee Tulić Maksimum jata (2017). Nakon što su odabrali jedan od tri proetska odlomka, trebali su ga preispisati u četirima inačicama: kako bi ih napisali Josip Sever, Ranko Marinković, A. G. Matoš i Tomislav Zajec. Tom su prilikom trebali paziti na sve lingvostilističke odlike koje opisuju stil navedenih pisaca: upotrebu fono-, morfo-, sintakto- i leksikostilema, stilogenost kompozicije, intertekstualne elemente, stilska obilježja epohe u kojoj pisci stvaraju, kao i na žanrovske odrednice. U uvodnome ćemo dijelu predstaviti predloške, a zatim i izbor najboljih studentskih uradaka u četirima inačicama koje opisuju stil redom Severa, Marinkovića, Matoša i Zajeca.

Jastvo između osjetilnoga i transcendentalnoga

Autorica analizira pjesmu Vampir A. B. Šimića, i to s obzirom na njezinu formu, tematski i simbolički plan. Pritom nastoji upozoriti na podvostručenje lirskoga subjekta te na njegov dvojak odnos prema nadosjetilnome svijetu koji je konkretiziran u liku vampira.

Interpretacija pjesme »Samoća« Tomislava Bogdana

Pjesma je spoj intertekstualnih referenci, dijaloga i poigravanja s literarnom tradicijom, jezikom i njegovim izražajnim mogućnostima. Fragmenti svakodnevice i zaokupljenost idejama ljubavi, ljepote i prolaznosti otkrivaju unutarnji emocionalni svijet lirskog subjekta, koji je u naslovu okarakteriziran motivom samoće.

Interpretacija pjesme »Sat« Miroslava Krleže

Miroslav Krleža je u pjesmi Sat pomoću asonance, aliteracije i inverzije čitatelja nastojao uvesti u jednu opustjelu i sumornu sobu – u jednu tihu noć – ispunjenu prisustvom smrti, daleko od vesele užurbanosti života.