U zimskome semestru ak. god. 2022/2023. izvodila sam kolegij Književna kritika. Kolegij je dijelom bio zamišljen i kao praktična kritičarska radionica u kojoj su studenti svladavali zakonitosti pisanja književne kritike i oblikovali svoj kritičarski rukopis.

Studenti su dobili zadatak odabrati jedan od pet novinarskih tekstova Jutarnjeg lista objavljenih početkom 20. st. (»Htjela se otrovati«, »Mala senzacija u Ilici«, »Početak oluje«, »Štrajkbreherica« i »Tulenje po ulicama«). Odabrani tekst trebali su preispisati u pet inačica, svaki put ističući jedan od stilogenih postupaka: punktuacijske stileme, (anti)eufoniju, gramatičku sinonimiju, ekspresivnu sintaksu, anticipaciju/retrospekciju/introspekciju. Svaka je inačica trebala poprimiti lingvostilističke odlike proezije ili lirske drame.

Radakovićevi urbani marginalci izražavaju se surovo i bez predumišljaja, izbjegavaju dvosmislenost, ne poznaju bihejvitive, od strategija uljudnosti koriste isključivo suhoparnu službenost, pljuju glasno / i urlaju ko zvijeri, a prijetnje licu dio su njihove zone komfora. Usprkos svemu navedenom, njihov jezik nije lišen figurativnosti, koja se, pomalo neočekivano, ispoljava ponajviše kroz njegovu psovačku dimenziju.

Iako je teško i (osobito stručnjacima) bolno prihvatiti pristup, jezik, (ne)učenost, način i opsežnost »kritika« s Goodreadsa kao potencijalnu budućnost vrednovanja književnih djela, neosporan je utjecaj takvih stranica na tržište knjiga.

Doba sveopće digitalizacije sa sobom donosi promjene u svim aspektima ljudskog života. Koncepti koji su donedavno postojali samo u fizičkom obliku u novije se doba sele u svijet digitalnih medija. Književnost, koja je stoljećima bila zamisliva samo u obliku opipljive knjige, danas dobiva i svoje elektroničke verzije. Relativno je nova pojava u tom polju da su društvene mreže postale platforma na kojoj nastaje specifičan oblik »književnih« djela.

Kada u ruke uzme enigmatski časopis, čitatelj dobiva mnogo više od zadataka za rješavanje. Dobiva zabavu i razbibrigu, ali i kreacije iznimno talentiranih i svestranih osoba. Osmišljavanje enigmatskih zadataka pretpostavlja poseban talent. Radi se o autorima koji toliko dobro poznaju svoj jezik da svjesno koriste stilske figure, osmišljavaju ih i njima rukuju, dapače one su nerijetko temelj njihova stvaralaštva.