Studij stilistike

Figurativnost novinskih naslova

Seminarski rad iz kolegija Figure i diskurzi, 2021.

1. Uvod

U ovom ću se seminarskom radu baviti zastupljenošću i značajem stilskih figura u novinskim naslovima. Seminarski rad sastoji se od četiri dijela. U prvom ću dijelu podsjetiti na najvažnija obilježja novinarsko-publicističkog funkcionalnog stila i njegova određenja. U drugom ću dijelu definirati što to novinski naslov jest, istaknuti njegovu važnost i najvažnije značajke. U trećem ću dijelu definirati stilske figure i povezati figurativnost te novinski naslov. U četvrtom, središnjem dijelu na konkretnim ću primjerima novinskih naslova uspostaviti odnos figurativnosti s funkcijom naslova. Preuzeta je uvriježena podjela stilskih figura na figure dikcije, figure konstrukcije, figure riječi ili trope, figure misli te figure diskurza. U radu ću prikazati one stilske figure koje sam uočila u istraživanju i pregledavanju novinskih naslova. Definirat ću ih i potkrijepiti primjerima te kratko komentirati njihove pojavne oblike.

Istraživački korpus činile su novine u tiskanom i internetskom izdanju. U tiskanom obliku pregledane su Sportske novosti i Jutarnji list u razdoblju od 13. listopada do 16. studenoga 2021. U internetskom izdanju primjeri su uglavnom pronalaženi u Jutarnjem listu i Sportskim novostima, no neki su primjeri pronađeni i u Večernjem listu te na portalu 24 sata. Za razliku od tiskanih novina, u internetskim izdanjima novina nisam se ograničavala vremenskim razdobljima nastanka pojedinih naslova.

Naslovi su odabrani na temelju procjene da sadrže barem jedan stilski postupak koji se može tretirati figurom.

2. Novinarsko-publicistički stil

U novinskom se naslovu javljaju obilježja novinarsko-publicističkog stila. Naziv ovog funkcionalnog stila razlikuje se ovisno o autorima. Silić i Pranjković nazivaju ga novinarsko-publicistički stil, dok Frančić, Hudeček i Mihaljević (2005) te Tošović (2002) ovaj stil nazivaju publicistički stil. Silić (2006: 75) novinarstvo vezuje uz pisanje i izdavanje periodičnih te dnevnih novina, dok publicistiku opisuje kao aktualni tiskani materijal književnog, kulturnog i društveno-političkog života u dnevnim i periodičkim tiskovinama. No, i novinarstvo i publicistika obrađuju iste teme, pa se zato govori o novinarsko-publicističkom stilu (Silić, 2006: 75).

Novinarsko-publicistički stil često preuzima obilježja drugih funkcionalnih stilova, ovisno o tome o kojem je podstilu riječ (informativni, književno-umjetnički ili analitički) i ovisno o kojoj je vrsti teksta riječ (članak, izvještaj, intervju...) (Tošović, 2002: 242, 250).

Kao funkcije novinarstva Silić i Pranjković (2007: 382) spominju sljedeće: popularizatorska, informativna, propagandna, pedagoška, agitativna i zabavna.

U novinarsko-publicistički stil uključene su novine, radio i televizija jer je to područje pisane, slušane i gledane informacije. Ovaj se funkcionalni stil stoga često naziva najsloženijim funkcionalnim stilom hrvatskog standardnog jezika. Osnovna je zadaća tekstova ovog stila širiti informacije o kulturi, društvu, politici, vjeri i svim suvremenim događajima najširem krugu čitatelja, a to se u novinarstvu čini kombinacijom stilski neutralnih i ekspresivnih jezičnih sredstava (Silić, Pranjković, 2007: 382).

Budući da ću se u seminarskom radu baviti novinskim naslovima, usredotočit ću se na područje pisane informacije, odnosno novine.

3. Novinski naslov

Naslov se često određuje kao autonomna vrsta teksta. Naglašenih je autoreferencijalnih obilježja, a smješta ga se u žanrove malih tekstova (poslovice, izreke, fraze, oglasi, grafiti...) (Halliday, 1994: 392–397). Ivas (2004: 10) naslov opisuje kao ključno mjesto teksta, njegov ulaz, odvojen od pripadajućeg mu teksta – svojevrstan autonoman tekst. Kao bitne značajke naslova Ivas (2004: 12) navodi autoreferencijalnost (usmjerenost na sebe), sažetost i sklonost pojačavanju.

Rišner (2011: 146) spominje dvije funkcije novinskih naslova – pragmatičku (privlačenje pozornosti, postizanje efekta kod čitatelja) i obavijesnu (sažeto i narativno iznosi osnovne informacije članka, referira se na sadržaj). Kada ima pragmatičku funkciju, tada naslov djeluje kao ime teksta, a možemo ga nazvati i metatekstom (tekst o tekstu – nadređen je naslovljenom tekstu) (Katnić-Bakaršić, 2007: 263). S druge strane, Gérard Genette (1989) naslov naziva paratekstom i određuje mu ilokutivnu funkciju (informacija, namjera i interpretacija).

Privlačenje pozornosti čitatelja glavna je funkcija svakog novinskog naslova (Hudeček, 2006). To često znači da o zanimljivosti novinskih naslova često ovisi hoće li čitatelj pročitati tekst članka koji slijedi ili neće.

Dva su načina na koja se ta funkcija može ostvariti: sažimanje teksta članka koji slijedi u kratku obavijest (čitatelj je obaviješten o bitnim informacijama te bira hoće li članak pročitati ili ne) ili nagoviještanje mogućeg sadržaja teksta – cilj je probuditi čitateljevu radoznalost (Hudeček, 2006: 297). Kada je čitatelj već obaviješten o bitnim informacijama, takvi se novinski naslovi ostvaruju unutar obavijesne žanrovske skupine, dok se naslovi koji bude radoznalost čitatelja i čije je glavno obilježje jezična kreativnost ostvaruju i unutar obavijesne žanrovske skupine, ali i u žanrovskim skupinama u kojima su prisutna obilježja književno-umjetničkog stila (Hudeček, 2006). Hudeček (2006: 298) naslove ove druge skupine uspoređuje s funkcijom reklama – cilj je zainteresirati čitatelja i prodati novine (ili u novije vrijeme skupiti preglede), kao što je cilj reklame zainteresirati kupca i prodati proizvod. Pregledavajući novinske naslove lako je ustvrditi da su zastupljeniji naslovi prve vrste – naslov kao sažimanje teksta koji slijedi, dok su naslovi druge vrste češći u kolumnama (Glušac, Rišner, 2011: 149).

Prema Siliću (2006: 89), novinski se naslovi dijele s obzirom na sadržaj i s obzirom na način kojim se taj sadržaj ostvaruje. Tako možemo razlikovati nominativne, reklamne i informativne naslove (Silić, 2006: 89). U nominativnim naslovima u središtu su imenice i pridjevi (imenske riječi) jer se njima imenuje sadržaj. U reklamnim naslovima glavnu ulogu imaju poticajna sredstva izražavanja te imperativi jer se njima nudi sadržaj. Sadržaj se prenosi informativnim naslovima, u kojima najvažniju ulogu imaju glagoli te svi glagolski oblici i vremena (Silić, 2006: 89).

3. 1. Figurativnost

»Figura je rezultat posebnog izbora iz jezika i/ili posebnog raspoređivanja dijelova poruke u cjelinu. Njome se na neuobičajen način uređuje odnos forme i sadržaja i time privlači pozornost na oblik poruke« (Ivas, 2004: 12).

Stilske figure su sredstvo za postizanje određenog cilja. Izazivaju začuđenost, mogu pojačati ili oslabiti izraz, uljepšati ga, ali i kvariti. U najširem smislu »figure i tropi tradicionalno se smatraju odstupanjem od uobičajene, neutralne upotrebe jezika tj. odstupanjem od norme« (Katnić-Bakaršić, 1999: 110).

Izvorište stilskih figura dvije su antičke nauke – govorništvo i pjesništvo, u kojima su služile za ukrašavanje izraza. Danas se stilskim figurama figuriraju svi tipovi diskurza (Bagić, 2012: 9). Figuriranju tako podliježe i novinarski diskurz, što je utjecaj književno-umjetničkog stila. Zato se spominje i naziv književno-publicistički podstil – stil na granici publicistike i književnosti (postojanje referentne, estetske, ekspresivne i konativne funkcije) (Katnić-Bakaršić, 1999: 68). Figure su češće u ekspresivnim vrstama, no pojavljuju se i u obavijesnim vrstama.

Privlačenje pozornosti tako se u naslovima osim izborom mjesta (neki autori tvrde da je naslov figura i bez figurativnosti), izborom snažnih i upadljivih riječi ili interpunkcijskih znakova, u najvećoj mjeri postiže figurativnošću. U novinskim naslovima možemo pronaći gotovo sve stilske figure koje pojačavaju njihovo osamostaljivanje.

O dužini naslova često ovisi i njegova figurativnost. Što je naslov duži to rjeđe sadrži stilske figure, dok su kraći naslovi figurama bogatiji (figure kao da pribavljaju mnogo smisla u malo riječi) (Ivas, 2004: 13).

4. Stilske figure u novinskim naslovima

U nastavku izdvojit ću primjere figurativnih novinskih naslova. Slijedit ću podjelu stilskih figura na figure dikcije, figure konstrukcije, figure riječi ili trope, figure misli te figure diskurza. Prikazat ću one stilske figure koje sam uočila u istraživanju i pregledavanju novinskih naslova. Naslovi su odabrani na temelju procjene da sadrže barem jedan stilski postupak koji se može prepoznati kao figura.

4. 1. Figure dikcije

a) Aliteracija

»Ponavljanje suglasnika ili suglasničkih skupina u susjednim ili prostorno bliskim riječima s ciljem naglašavanja emocionalnog stanja govornika, zvukovnog harmoniziranja iskaza, stvaranja određenog dojma i diskurzivnog tonaliteta« (Bagić, 2012: 21).

  • PROMIJENILA SE PERCEPCIJA: Biti pretio postalo je normalno, ne smijemo to dopustiti (JL, 25. 2. 2014)

U ovom primjeru nekoliko se puta pojavljuju glasovi p, s, r, a u drugom dijelu naslova ponavlja se i glas t. Ponavljanje navedenih glasova ritmizira i harmonizira naslov, osobito njegov prvi dio koji je k tome još naglašen i velikim tiskanim slovima. Isto tako, aliteracija pridonosi tvrdoći izraza (imamo osjećaj tvrdoće izgovaranja spomenutih slova), a to pospješuje važnost i ozbiljnost poruke u naslovu.

b) Apodoza

»Silazna intonacija drugog dijela rečenice koja slijedi nakon uzlazne intonacije (protaze) prvog dijela rečenice... Takvu strukturu obično nalazimo u pogodbenim zavisnosloženim rečenicama« (Bagić, 2012: 57–58).

  • »Ako je to istina, onda je tragedija« (JL, 2. 10. 2009)

Apodozom se u ovom naslovu »poentira«, zaključuje i naglašava.

c) Apokopa

»Izostavljanje glasa, sloga ili slogova na kraju riječi što se u pismu gdjekad bilježi apostrofom« (Bagić, 2012: 58).

  • Jesmo u NATO-u, no kad zagusti, svak´ se brine prvo o sebi (VL, 2. 4. 2021)
  • Trenutno je teže proizvesti auto nego ga prodati. Jednostavno ih nema! (JL, 23. 8. 2021)
  • Dylanu se nije sviđao kultni plakat, a od loga za New York nije zaradio ni dolar (VL, 29. 10. 2021)
  • Kalifornijske lezbijke i homići pohrlili na vjenčanja (24 sata, 17. 6. 2008)

U prvom primjeru svak´ je tipičan primjer apokope u kojem se izostavlja posljednje slovo o. (Izostavljeno je i slovo t iz sredine riječi – nestandardni oblik!) Ovim naslovom autor postaje bliži čitatelju, koristi svakodnevni, nestandardni jezik, možemo ga nazvati razgovornim. Apokopa u ovom primjeru pridonosi neformalnosti i »urbanosti«. U sljedećim primjerima auto i logo primjeri su ustaljenih apokopa jer su se uvriježile u našem svakodnevnom jeziku (Bagić, 2012: 58). U posljednjem primjeru skraćenom je obliku dodan sufiks -ić. U novinskim su naslovima najzastupljenije uvriježene apokope (logo, auto...) te nepotpuni infinitivi ili veznici al´, svak´ itd.

d) Etimološka figura

»Sintaktičko povezivanje riječi koje se zbog stvarnog ili prividno istog porijekla glasovno podudaraju« (Bagić, 2012: 116).

  • »Ako ćemo igrati svoju igru, Dinamo će kod nas imati problema.« (SN, 12. 7. 2021)
  • Sammir: »Konačno sam dosanjao svoj san! Odmah mi se javio Dudu i čestitao!« (SN, 27. 9. 2012)

Najreprezentativnije primjere etimoloških figura pronašla sam u sportskim rubrikama. Tako se često pojavljuju sintagme igrati igru (najčešće!) ili sanjati san.

e) Onomatopeja

»Stvaranje riječi i spojeva riječi koji glasovnim sastavom prikazuju označeno – biće, pojavu ili senzaciju. Predmet glasovnog oponašanja može biti zvuk iz prirode, životinjsko glasanje, u novije vrijeme zvukovi različitih strojeva i naprava« (Bagić, 2012: 211).

  • TIK-TAK, TIK-TAK TURCI PRED VRATIMA, A ČAČIĆ JOŠ NIJE RADIO NA TAKTICI!? (SN, 4. 6. 2016)

Kako bi autor naglasio brzo približavanje Europskog prvenstva koristi skup slova koja glasovno oponašaju kazaljke na satu, a na taj način u nama čitateljima na slikovit način pojačava osjećaj užurbanosti. Autor je mogao napisati Približava se vrijeme Europskog prvenstva te na taj način prenijeti samo obavijest i postaviti retoričko pitanje. No tada ne bi zainteresirao čitatelje niti prenio svoje emocije. Uz onomatopeju, u naslovu je i figura retoričkog pitanja.

f) Simploka

»Ispadanje ili izostavljanje glasa ili sloga u sredini riječi« (Bagić, 2012: 300).

  • Kolko nas ima! Francuski derbi, a u bazenu sve sami Hrvati... (24 sata, 3. 4. 2017)

U kolko je ispušten vokal i. Ispuštanjem vokala autor oponaša razgovorni stil, ali i uspijeva prenijeti osjećaj uzbuđenja.

4. 2. Figure konstrukcije

a) Asindeton

»Asindeton definiramo kao nizanje dviju ili više riječi, skupina riječi ili rečenica bez veznika. Između dijelova asindetonskog izraza stoje pravopisni znaci: zarez, dvotočka, točka-zarez ili crta. Stankama ispresijecana asindetonska sintaksa ubrzava ritam govora, čini ga življim, ističe govornikovu emocionalnost« (Bagić, 2012: 68).

  • Završit će se hotel Knopp, obnoviti ceste, urediti STEM laboratorij... (VL, 26. 11. 2021)
  • Nakon što Austriji nisu pomogle covid potvrde, isto se dogodilo i Slovačkoj, cijela država ide u lockdown (JL, 24. 11. 2021)

U novinskim naslovima ima mnogo primjera upotrebe asindetona, a to najčešće uključuje nizanje rečenica bez veznika. Autori pokušavaju zauzimanjem što manje prostora reći što više, a često postižu i dojam dramatičnosti, ubrzanosti i ekspresivnosti.

b) Elipsa

»To je izostavljanje dijela ili dijelova rečenice, kojima se narušava sintaktička norma, ali rečenično se značenje realizira. Izostavljeni se dijelovi mogu rekonstruirati zahvaljujući kontekstu ili komunikacijskoj strategiji« (Bagić, 2012: 92).

  • Ivan Božović novi trener makarskog prvoligaša (SN, 7. 11. 2021, str. 14) – je novi trener*
  • Ivica Zubac odigrao utakmicu sezone (SN, 7. 11. 2021, str. 11) – je odigrao*

Elipsa je u novinskim naslovima jedna od najčešće prisutnih figura. Najfrekventniji oblik elipse u novinskim naslovima jest izostanak nenaglašenog oblika glagola biti. U sljedeća dva primjera umjesto došao je stoji došao, a umjesto postala je stoji postala.

  • Došao iz siromašne afričke državice i postao heroj nacije (SN, 11. 7. 2016)
  • Grabar-Kitarović postala nova predsjednica povjerenstva za nadzor izbora domaćina Olimpijskih igara (JL, 11. 10. 2021)

U sljedećem primjeru nedostaje glagol govoriti.

  • Politolozi i komunikolozi o Fimi Mediji, Možemo i SDP-u (JL, 14. 10. 2021)

U sportskim rubrikama često se mogu pročitati i naslovi u kojima nedostaje objekt. U sljedeća dva primjera nedostaju objekt gol - zabiti gol (u prvom primjeru nedostaje i nenaglašeni oblik glagola biti, pa je eliptičnost još jače izražena) i igrača – najboljih igrača. No, čitatelju je posve jasno o čemu naslov govori– nije mu potrebno objašnjenje.

  • Ušao u igru pa nekoliko minuta kasnije zabio za pobjedu (SN, 18. 9. 2021)
  • Dvojica najboljih na svijetu u potrazi za Mundialom! (SN, 10. 10. 2017)

U svim navedenim primjerima elipsa pridonosi spontanosti komunikacije, uštedi prostora, bržem dotoku informacija. Nikada ne dovodi do narušavanja smisla.

c) Inverzija

Inverzija je »obratni red riječi u sintagmi, rečenici ili obratni redoslijed glavne i zavisne surečenice« (Bagić, 2012: 156). Potrebno je razlikovati gramatičku inverziju (novinarski i publicistički stil) te stilističku inverziju. Inverzija pridonosi ekspresivnosti obavijesti, a najčešće se postiže zamjenom subjekta i predikata (Bagić, 2012: 156–157).

  • ŠKOTE VATRENI JOŠ NIKADA NISU POBIJEDILI, ALI JEDAN VAŽAN DETALJ PROTIV OTOČANA ULIJEVA NADU (SN, 19. 6. 2021)
  • TRI MUKE ZA PLENKOVIĆA Ako pobijedi Kolinda, bit će krhki mir, ako pobijedi Škoro, bit će rata, ako pobijedi Milanović, čeka ga suživot iz noćne more (JL, 15. 9. 2019)

Prethodna dva primjera reprezentativno prikazuju najčešći tip inverzije koji se javlja u novinskim naslovima. U prvom primjeru objekt i subjekt zamijenili su mjesto (Škote i Vatreni). U drugom primjeru došlo je do inverzije nekoliko surečenica, pa su tako na prvom mjestu zavisne surečenice, dok su glavne na drugom mjestu. Inverzije su ovim naslovima pridonijele ritmu i intonaciji, ali i pomogle naglasiti bitniji dio naslova.

d) Oksimoron

Oksimoron je »sintaktičko vezivanje značenjski suprotnih pojmova« (Bagić, 2012: 209).

  • Hrvatska slavi broncu zlatnog sjaja: Babićevi izabranici su se osvetili Norvežanima (SN, 31. 1. 2016)
  • Javna tajna Ekonomskog fakulteta: Kako se trguje online ispitima – plati. Prevari, položi (JL, 11. 9. 2021)

U prvom primjeru prikazan je najčešći oksimoron u sportskim rubrikama – bronca zlatnog sjaja, a često to može biti i srebro zlatnog sjaja. Ovim oksimoronom želi se naglasiti važnost i veličina osvojene medalje, a ponekad i pokazati da je sportaš zaslužio medalju i boljeg sjaja. U drugom primjeru oksimoron javna tajna je leksikalizirani oksimoron. On se ustalio u svakodnevnoj upotrebi, pa tako i u novinskim naslovima. Niti jedan od ovih oksimorona ne šokira čitatelje, jer smo se na takve izraze navikli. Međutim, ovim oksimoronima autori uspijevaju na vrlo sažet način izreći misao koja je mnogo opširnija te se istovremeno izraziti na slikovit način.

  • Bit će jako vruće u studenome (SN, 7. 11. 2021, str. 12)

e) Reticencija

»Iznenadno prekidanje iskaza kojim se namjerno prešućuje misao, ali tako da se primatelja potakne da pogodi što je ostalo neizrečeno« (Bagić, 2012: 271).

  • Snimljena surova borba u oceanu: Desetak morskih pasa napalo jednog, uslijedio je masakr... (JL, 25. 11. 2021)
  • Merkel želi lockdown, njenog nasljednika pitali o obaveznom cijepljenju: »Nije isključeno...« (JL, 25. 11. 2021)
  • Pongračić kažnjen zbog jezika, Gvardiol asistirao... (SN, 7. 11, str. 11)

Glavna funkcija novinskih naslova jest privući i zainteresirati čitatelje. Glavna funkcija reticencije jest potaknuti primatelja da pogodi neizrečeno. Upravo je zato reticencija česta figura koja se pojavljuje u novinskim naslovima. Ako čitatelj ne pročita članak, već samo naslov, onda jedino može pogađati o čemu je riječ. Međutim, ako čitatelj pročita članak dobit će odgovor na nedoumice koje je novinski naslov u njemu izazvao. Stoga, koristeći ovu figuru autori naslovima žele privući čitatelje.

4. 3. Figure riječi ili tropi

a) Antonomazija

Antonomazija je »Upotreba vlastite umjesto opće ili opće umjesto vlastite imenice« (Bagić, 2012: 55).

  • Turski Brad Pitt progovorio je hrvatski i zatim skočio s mosta (24 sata, 5. 4. 2013). Ovdje se misli na turskog glumca Kivanca.
  • Željezna lady koja je promijenila svijet (JL, 8. 4. 2013). Ovdje se misli na Margaret Thatcher.

Vlastito ime zamjenjuje se imenom koje je po tom svojstvu poznato. U novinskim su naslovima tako česte pojave pridavanja nekih poznatih vlastitih imena drugim pojedincima – James Bond, Picasso, Brad Pitt, Einstein itd. Takve antonomazije često čujemo i u svakodnevnom razgovoru.

b) Epitet

Epitet je »pridjev koji se dodaje imenici s ciljem da se naglasi pojedino svojstvo ili vrijednost«. (Bagić 2012: 110). Možemo razlikovati pozitivne i negativne vrste epiteta. Pozitivnim epitetima pospješujemo postizanje dojma odobravanja neke pojave ili osobe, dok negativnim epitetima pospješujemo postizanje dojma neodobravanja. Stoga, postizanje uvjerljivosti, jedna je od važnijih funkcija ove stilske figure, pa tako i u naslovima.

  • Fascinantan dokumentarac Todd Haynessa sjajno evocira duh i život 60-ih (SN, 18. 10. 2021, str. 23)
  • Famozna priča o islandskom čudu (SN, 28. 6. 2016)
  • Čudesna Dubravka Šeparović s tisuću lica (JL, 5. 11. 2021, str. 24). Uz epitet ovdje je prisutna i hiperbola s tisuću lica.
  • Vrli novi Pazin (JL, 17. 10. 2021, str. 22)
  • Mektić i Pavić završili briljantnu sezonu torinskom polufinalu (24 sata, 20. 11. 2021)

Epiteti se vrlo često pojavljuju u novinskim naslovima, no najčešće u sportskim rubrikama. Kako bi se opisale sezone igrača, njihova igra, golovi ili utakmice, upotrebljavaju se epiteti poput famozan, briljantan, savršen, spektakularan, nevjerojatan itd. Njima autori mijenjaju ton informacije, izražavaju svoje osjećaje – utječu na cjelokupnu ekspresivnost naslova.

c) Igra riječima

Uz već navedene stilske figure, u novinskim su naslovima česte igre riječima. Ako pregledamo takve naslove, možemo zaključiti da se njima najviše aludira na nešto što je čitatelju već poznato – na poznatu stvarnost. Česte su aluzije na naslove knjiga, stihove pjesama ili filmskih ostvarenja. Sve to služi privlačenju čitateljeve pozornosti.

Nekad su takvi nazivi i naslovi parafraze u drugom surječju, a ponekad se rabe u promijenjenom obliku (Glušac, Rišner, 2011: 169).

  • Sjedinjene europske države (JL, 16. 11. 2021, str. 34)
  • Quo vadis, Dinamo? (JL, 23. 10. 2021, str. 2)

U ovom naslovu autor se poigrava s naslovom filma Quo vadis, Aida?

  • Nemoguća misija: spas Uljanika (JL, 25. 8. 2018)
  • Dalibor je uspio u nemogućoj misiji nadmašio je i Enisovih maksimalnih 40 i ipak pobijedio (24 sata, 28. 5. 2021)

Od filmskih naslova u novinskim se naslovima najčešće spominje sintagma nemoguća misija kojoj je izvor niz filmova Nemoguća misija. Ova je sintagma postala ustaljena i dio je našeg svakodnevnog komuniciranja, pa tako je koristeći autori postižu efektnost, jasnoću izraza i bliskost čitatelju. Mogao se koristiti i samo pridjev nemogućem (Dalibor je uspio u nemogućem...), no vidimo da naslov onda nije toliko efektan i primjetan.

  • Svi putevi vode u Moskvu Šifo: Odlazim u puno bolji klub od Eintrachta! (SN, 10. 7. 2012)

U ovom se naslovu autor poigrao s nazivom filma Svi putevi vode u Rim. Rim je zamijenio Moskvom kako bi na slikovit način opisao transfer igrača iz njemačkog kluba u ruski nogometni klub. Autor je ovom igrom riječima postigao slikovitost, pamtljivost i efektnost. No, u ovakvim je primjerima važno poznavati kontekst – znati da je riječ o promijenjenom nazivu filma.

  • Novi patent: Dok miševa nema mačke kolo vode! Pogledajte (24 sata, 22. 7. 2014)

U ovom se naslovu autor poigrao s popularnom poslovicom Kad mačke nema, miševi kolo vode i zamijenio subjekt. U izvornoj poslovici subjekt su miševi, dok su u ovom naslovu to mačke. Najavljujući kolut kao novu igračku za mačke, osim poslovicom, autor se poigrao i radnjom koja inače pripada miševima i glodavcima – vrtnja koluta, te ju sad »pripisao« miševima.

d) Metafora

Metafora je »Zamjenjivanje jedne riječi drugom prema značenjskoj srodnosti ili analogiji; prijenos imena s jedne stvari na drugu i značenja s jedne riječi na drugu« (Bagić,2012: 187).

  • Neki vjeruju da je Timesova objava pokopala Trumpove šanse. Objašnjavamo zašto to nije točno (JL, 28. 9. 2020).
  • U ovom je naslovu korištena metafora pokapanja za značenje uništenja (uništenje Trumpove izborne šanse).
  • Vukovar, hladni, stakleni sarkofag (JL, 6. 11. 2021, str. 43)
  • Slavonija postaje nagazna mina za HDZ uoči lokalnih izbora? (JL,8. 3. 2021). Metafora nagazne mine korištena je za značenje ključnog izvora problema.
  • Derbi s hrvatskim pečatom (SN, 7. 11. 2021, str. 12). Metafora u kojoj se na slikovit način želi reći da su ključnu ulogu u utakmici imali hrvatski igrači.
  • Povećava se hrvatska kolonija na istoku Njemačke (SN, 7. 11. 2021, str. 22). Metafora se odnosi na veliki broj hrvatskih igrača na istoku Njemačke.
  • Siromašna nogometna predstava (SN, 8. 11. 2021, str. 5). Metafora se odnosi na kvalitetu nogometne utakmice.
  • Povratak na tvorničke postavke(JL, 17. 10. 2021, str. 42). Metafora se odnosi na modni brend ELFS koji se u izradi haljina vraća stilu koji je kreirao na svojim početcima.
  • Očekuje se zeleno svjetlo Europskog parlamenta za tri fonda EU-a (JL, 23. 06. 2021). Metafora zelenog svjetla korištena je za značenje dozvole.
  • Opet miriše na titulu: Može li Hajduk do naslova prvaka? (SN,8. 9. 2019)
  • Rihanna razveselila svoju vojsku pratitelja na Twitteru: Zavodljivo zabacila kosu i napućila usne (JL, 29. 12. 2011)
  • Cibona ugušena svojim oružjem (SN, 16. 10. 2021, str. 8)

Sve navedene metafore čine naslove kreativnijima i ležernijima, a predmet govora prijemčivijim. Sve su one čitateljima dobro poznate iz svakodnevnog govora i drugih konteksta. One nisu svježe, originalne, što ih čini razumljivijima. Treba spomenuti i stalne metafore. Zbog njihove česte upotrebe, navikli smo se na njih i zaboravili na njihovo metaforičko podrijetlo, npr. : ne drži vodu, dvosjekli mač, dati zeleno svjetlo itd.

e) Metonimija

Metonimija je stilska figura kojom se riječ zamjenjuje drugom riječju »To se zamjenjivanje temelji na njihove logičkoj bliskosti, vremenskoj ili prostornoj povezanosti. Riječ se koristi za označavanje predmeta ili svojstva koji se nalaze u egzistencijalnoj vezi s njenim uobičajenim referentom« (Bagić, 2012: 199).

Pregledavajući novinske nalove primijetila sam da je metonimija, nakon metafore, najčešća stilska figura. Hudeček (2006) metonimiju opisuje kao figuru koja se pojavljuje gotovo samo u publicističkom funkcionalnom stilu, i to u naslovima obavijesnog žanra (tipa). Metonimija pripomaže jednostavnosti izraza. Prema Bagiću (2012: 200) njome se ubrzava obavijest, mijenja perspektiva i skraćuje formulacija te postiže atraktivnost.

  • Tomaševićeva zamjenica objasnila zašto Zagreb ukida mjeru za treće dijete i »roditelj odgojitelj« (JL, 8. 11. 2021)
  • Ispovijest 5-godišnjaka čiji je nestanak digao Zagreb na noge. (JL, 6. 1. 2018)

U prvom naslovu Zagreb predstavlja zagrebačku vlast, dok u drugom Zagreb označava stanovnike garda – Zagrepčane.

  • Kaptol zbog seksualnog odgoja napao Milu Jelavić (JL, 9. 2. 2007). U ovom naslovu Kaptol označava Crkvu kao instituciju.
  • Hollywood snima film o senzacionalnim pobjednicima FA cupa s naglaskom na najboljeg strijelca (JL, 18. 5. 202). Hollywood je česta metonimija u brojnim showbiz rubrikama, a označava cjelokupnu američku filmsku industriju.

U sportskim novostima boje dresova često postaju imena za nogometne momčadi:

  • Što ako Modri ne naprave čudo? Trebalo bi se dogoditi nezamislivo pa da ostanu bez Europskog proljeća (SN, 18. 8. 2021)
  • BIJELI, NE ČUVAJTE SE ZA UZVRAT (SN, 18. 8. 2016)
  • Respektiramo Plave, ali nitko nije nepobjediv (SN, 7. 11. 2021, str. 7)
  • Narančasti su zaslužili veću podršku navijača (SN, 7. 11. 2021, str. 19)
  • Poljud otvorio lov na četiri igrača (10. 11. 2021, str. 10)

f) Poredba

»Poredba kao figura povezuje pojave koje pripadaju različitim referencijalnim sustavima te se poput metafore, zasniva na analogiji, s time što – za razliku od metafore – čuva izvorne smislove riječi, nudeći dvostruko ›osvjetljenje‹ iste realnosti« (Bagić, 2012: 256).

  • Hrvatska je kao James Bond! Rekord iz Rija je ugrožen, nedjeljno srebro moglo bi biti samo najava žetve (SN, 1. 8. 2021).

Poredbe poput ove nukaju čitatelja na interpretaciju i promišljanje. Njome se postiže slikovitost izraza, često i humorni efekt (kao i u ovom primjeru – Hrvatska se uspoređuje s Jamesom Bondom).

  • Zagrebačke ulice kao umjetnički atelje (JL, 6. 11. 2021, str. 32)
  • Delta soj virusa ponaša se kao svinjska gripa (JL, 5. 11. 2021, str. 4)

g) Sinegdoha

Sinegdoha je »zamjenjivanje jedne riječi drugom na temelju značenjskog dodirivanja ili uokviravanja. Značenjski se prijenos događa u istoj konceptualnoj domeni, tj. pojmovi se uklapaju jedan u drugi« (Bagić, 2012: 291).

  • Za ovaj pothvat potrebno je i hrabrosti: Dora svoj dom iz snova gradi na četiri kotača! (24 sata, 2. 6. 2021)

Dio predmeta za cijeli predmet (četiri kotača u značenju automobila)

  • Enrique je Dalića pobijedio s 2:1, a onda ga je nadmudrio – Olmo! (SN, 29. 6. 2021)

Član za skupinu (Enrique u značenju španjolske momčadi, Dalić u značenju hrvatske momčadi).

4. 4. Figure misli

a) Aluzija

Aluzija je »govor koji temu obrađuje posredno, upućujući na podudarnu (arhetipsku) situaciju, događaj, osobu ili tekst. Figura kojom pošiljatelj povezuje trenutak iskazivanja i sam iskaz s drugim epohama, iskazima i kulturnim kodovima« (Bagić, 2012: 24).

  • Dan D za SDP: Predsjedništvo izbacuje 14 članova stranke, no ekskomunicirani planiraju povratak (JL, 6. 10. 2021)

Ovom se aluzijom postiže efektnost, ritmičnost, sažimanje izraza, ali i njegovo oživljavanje. Da autor nije upotrijebio frazem Dan D, trebao bi na širi način opisati ono što je želio poručiti npr. važan dan za SDP.

b) Antiteza

Antiteza je figura kojom se dvije riječi, sintagme ili rečenice različitog značenja povežu (Bagić, 2012: 51). Antiteza je »prikladno sredstvo naglašavanja sukoba, ideja ili emocija, dramatiziranje situacije, polemičkog uvjeravanja i izazivanja smijeha« (Bagić, 2012: 51).

  • Panami najmanje, Brazilu najveće šanse za osvajanje Svjetskog prvenstva (JL, 2. 6. 2018)
  • Ljevica danas radi isto ono što je ljevica radila jučer... isključuje ljude iz javnog života (JL, 18. 7. 2020)

U potonjem naslovu možemo zamijetiti dva para antonima ljevica i desnica te jučer i danas, što pojačava i naglašava željeni kontrast.

  • Novi poraz Bostona, pobjeda Toronta (JL, 8. 1. 2009)

U sportskim su rubrikama česti antonimi pobjeda i poraz, u političkim rubrikama desnica i ljevica, danas i jučer, a u ženskim magazinima i lifestyle rubrikama starost i mladost, in i out).

Antitezom se sugeriraju jaz, razlika i kontrast.

c) Eksklamacija

Eksklamacija je figura koja se odnosi na tvrdnju izrečenu uskličnom intonacijom. Eksklamacijom se naglašava izraz, »dočarava osjećaje, duševno stanje govornika, naglašava misao i usmjerava percepciju iskaza« (Bagić, 2012: 90). Eksklamacijom se tako često iznosi nešto neočekivano, njome se potiče ili šalje poruka. Zbog svojih obilježja ona je najčešća u sportskim rubrikama.

  • Ajmo, Hrvatska! Moramo se pomiriti da Duvnjaka nema i shvatiti da bez njega ne možemo igrati isto kao kada ga imamo! Ova momčad to može (SN, 18. 1. 2018)
  • Bravo, bravo i bravo! Hrvatska ponovno šokirala apsolutnog favorita (SN, 4. 2. 2017)
  • Samo pobjeda i ništa drugo! (SN, 11. 11. 2021, str. 2)

d) Eufemizam

Eufemizam je »ublaženi izraz koji zamjenjuje vulgarizam ili riječ koja označuje kakvu opasnu, šokantnu ili neugodnu pojavu« (Bagić, 2012: 119).

  • Odlazak najpopularnijeg hrvatskog psihijatra (JL, 15. 10. 2021, str. 20)
  • Dan žalosti u 2 općine: Četvero mladih zauvijek su nas napustili (24 sata, 31. 7. 2020)

Eufemizmom se imenica odlazak i sintagma zauvijek napustiti koriste u značenju smrt i umrijeti. Nastoji se ublažiti ono što se dogodilo. Zato se u novinskim naslovima ova stilska figura pojavljuje u člancima koji donose informacije o teškim životnim situacijama, nesrećama, tragedijama, smrti itd.

e) Hiperbola

»To je naglašavanje ideje, emocije ili obavijesti pretjerivanjem, koje ističe afektivni odnos govornika spram predmeta govora. Pretjerivanjem se mogu uvećati ili umanjiti stvarne odlike bića, stvari, pojava ili emocija« (Bagić, 2012: 140).

  • Zakon se može mijenjati sto puta, ali šefa Vrhovnog suda i dalje će predlagati Zoran Milanović (JL, 30. 6. 2021)
  • Počinje NBA ludilo (JL, 17. 10. 2021, str. 52)

Hiperbolom se u naslovu prenaglašava autorova ideja ili emocija, čime se postiže atraktivnost i živost naslova.

f) Ironija

Ironija je »je smisaono preosmišljavanje iskaza. Ironičar govori posredno ili suprotno od onoga što kani kazati – kori hvaleći, hvali kudeći, prezire diveći se, hini neznanje, svjesno prešućuje ili kaže manje nego što se očekuje« (Bagić, 2012: 158).

  • Ma koja korona! Na dan kad je Vlada najavila novi lockdown u Saboru je tema bio – dekubitus (JL, 28. 11. 2020).

U ovom naslovu autor ironizira Vladin postupak, aludira na bavljenje nebitnim pitanjima. Osjećaj ironije pospješuje i izraz ma koja, ali i pravopisni znak crte iza koje autor poentira. U ironičnim je novinskim naslovima autor subjektivno pozicioniran, a od čitatelja se očekuje poznavanje konteksta (tek tada ironija dobiva puni smisao).

  • Predstava o umjetnoj oplodnji koja nastoji biti dubokoumna i poučna (JL, 18. 10. 2021, str. 23)

Ovim naslovom daje se do znanja da predstava nastoji biti dubokoumna, ali to zapravo nije.

  • Covid-potvrdama cijepljeni legaliziraju širenje korone, tvrdi »epidemiolog« Grmoja!? (JL, 5. 11. 2021, str. 19)
  • Pomisao na Ivu Sanadera u posljednje me vrijeme raznježi (JL, 16. 11. 2021, str. 6)
  • Referenca za posao – predan rad HDZ-u (JL, 13. 10. 2021, str. 8)

U posljednjem primjeru autor aludira na »veze« pri zapošljavanju.

g) Perifraza

Perifrazom se neki sadržaj (često neko imenovanje ili ime) izriče dužim izrazom (određenim svojstvom) umjesto kraćim izrazom. Zamjena može biti metonimijska (npr. grad na Dravi), ali i metaforička (kralj popa, bijela kuga itd). Pažnja se ovom figurom usmjerava na određeno relevantno svojstvo predmeta, često je riječ o atribuciji (Ivas, 2002: 20).

  • Grad pod Marjanom tuguje: Građani pale lampione na ulici (24 sata, 13. 1. 2020)
  • Podrhtavanje tla u gradu na četiri rijeke (JL, 14. 6. 2018)

h) Personifikacija

»Personifikacija je pridavanje ljudskih osobina, osjećaja i ponašanja kakvu predmetu, stvari, pojavi, apstrakciji, biljci ili životinji; oljuđivanje« (Bagić, 2012: 245).

  • Hubble snimio zvijezdu kako guta planet 300 puta veći od zemlje (JL, 25. 5, 2010)

U ovom je novinskom naslovu zvijezdi dana sposobnost gutanja.

  • Korona se probila u velike bolnice (JL, 16. 11. 2021. str. 6)
  • Top 10 torbi koje vrište proljeće, a još su i na popustu! (Story, 29. 9. 2021)

U ovom naslovu torbe mogu vrištati poput živih bića. Prije svega, ovakvi naslovi su slikovitiji i dinamičniji. Isto tako, za njihovu realizaciju često su potrebne metafora ili metonimija.

i) Retoričko pitanje

»Pitanjem je prikrivena tvrdnja kojom se naglašavaju govornikovi stavovi i dojmovi, izriču šokantne i dirljive stvari, ističu jake emocije poput ljubavi, čuđenja, mržnje, oduševljenja ili ogorčenosti« (Bagić, 2012: 271). To je figura kojom tako postavljeno pitanje ne zahtijeva odgovor.

  • Samo četvero hrvatskih atletičara s normama, hoće li se zaustaviti pad? (SN, 7. 11. 2021, str. 18)
  • Od 4. siječnja obavezno cijepljenje? (JL, 6. 11. 2021, str. 1)
  • Je li Timothee Chalomet novi Leonardo DiCaprio? (JL, 6. 11. 2021, str. 55)
  • Je li Hrkalović uhapšena da se spasi Vučićev brat? (JL, 18. 10. 2021, str. 13)
  • Do kada će Hajduk oživljavati karijere dvojice internacionalaca? (SN, 8. 11. 2021, str. 9)
  • Za sve je kriv Sanader? (JL, 16. 11. 2021, str. 21)

U ovakvim naslovima autori nešto pretpostavljaju, ali to ne mogu ustvrditi sa sigurnošću. Sugestivnim se pitanjem privlači pozornost čitatelja, iako je on i sam često svjestan da u članku neće pronaći odgovor na postavljeno pitanje. Glavna su obilježja takvih naslova neformalnost, otvorenost, poticanje na daljnje čitanje itd.

4. 5. Figure diskurza

a) Adinaton

Adinaton je »argumentacijski topos za kojim se poseže kada se kani naglasiti i izrazito afektivno podcrtati nemogućnost da se što dogodi« (Bagić, 2012: 3).

  • Srbija će priznati Kosovo kad na vrbi rodi grožđe. Od toga nema ništa (VL, 17. 9. 2018)

Autor članka naglašava da se takva situacija nikad neće dogoditi, a pritom se služi frazom koju često upotrebljavamo u međusobnom razgovoru. Na taj način postiže slikovitost.

5. Zaključak

Moje je bavljenje novinskim naslovima potvrdilo početnu hipotezu da je taj element novinarskog diskurza mjesto bujne, raznorodne i privlačne figurativnosti. Najčešće se u naslovima pojavljuju figure misli i figure riječi (tropi), a najrjeđe figure diskurza. Figura koja se može prepoznati u gotovo svakom naslovu jest elipsa, a izrazito su česte metafora i metonimija i njihove podvrste. Najfigurativniji naslovi nalaze se u sportskim rubrikama, pa je zato u ovom seminarskom radu najviše primjera upravo iz sportskih rubrika. Isto tako, u mnogim se naslovima može pronaći i po nekoliko stilskih figura, no u ovom sam radu najčešće pokušala upozoriti na onu koju u tom trenutku objašnjavam.

6. Literatura

  • Bagić, Krešimir. 2012. Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.
  • Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2005. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
  • Halliday, M. A. K. 1994. An Introduction to Functional Grammar. London: Arnold.
  • Hudeček, Lana. 2006. Jezične značajke novinskih naslova. Jezik i identiteti, Zagreb, Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 297–303.
  • Ivas, Ivan. 2004. Tropi u hrvatskim naslovima. Medijska istraživanja, 10 (2): 9–34.
  • Katnić-Bakaršić, Marina. 1999. Lingvistička stilistika. Budimpešta: Electronic Publishing Program.
  • Katnić-Bakaršić, Marina. 2007. Stilistika, Sarajevo: Naučna i univerzitetska knjiga.
  • Rišner, Vlasta; Glušac, Maja. 2011. Kroz mijene i dodire publicističkoga stila. Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera.
  • Silić, Josip. 2007. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput
  • Tošović, Branko. 2002. Funkcionalni stilovi. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität.

Internetski izvori

Tiskani novinski izvori

  • Jutarnji list (13. listopada – 16. studenoga 2021)
  • Sportske novosti (13. listopada – 16. studenoga 2021)