Grafostilistika digitalnog diskursa

Holjevac, Rebeka. Grafostilistika digitalnog diskursa / završni rad – diplomski/integralni studij. Zagreb : Filozofski fakultet, 22. 09. 2016., 49 str. Voditelj: Košćak, Nikola.

S razvojem tehnologije razvija se i digitalni diskurs. Komunikacija digitalnim medijima odvija se na razne načine i različitim kanalima, ali su obilježja tog diskursa jednaka bez obzira na način prenošenja poruke. U današnje vrijeme komunikacija različitim medijima prati užurbani životni tempo, stoga se sažima. Osim toga, digitalna se komunikacija na različite načine pokušava učiniti što zanimljivijom, a u tome joj uvelike pomažu grafostilistički postupci. Grafostilistika digitalnog diskursa može se odrediti kao dio grafostilistike koje proučava grafostilističke postupke na području digitalne komunikacije. Ovaj rad prikazuje i komentira primjere grafostilističkih postupaka s toga područja, podijeljene u tri kategorije s obzirom na stupanj privatnosti komunikacije: kategorije privatne, polujavne i javne komunikacije. Primjeri su, osim na hrvatskom, i na engleskom jeziku, jer trendovi se u digitalnom diskursu često šire s tog govornog područja.

1. Uvod

Digitalni diskurs, kao i ostali tipovi diskursa, ima svoje posebnosti. U njemu su prisutna obilježja gotovo svih funkcionalnih stilova, no najsličniji je razgovornome stilu. S obzirom na to da je digitalni svijet u velikoj mjeri postao važan dio našeg života i koliko vremena provodimo na društvenim mrežama i internetu, više se pozornosti usmjerilo na jezik tih područja. S razvojem tehnologije i širenjem digitalizacije i sam je njihov diskurs postao kreativniji i domišljatiji, a digitalni je diskurs postao područje stilističkih istraživanja. Ipak, grafostilistika digitalnog diskursa nije proučavana u tolikoj mjeri kao posebno područje, već unutar grafostilističkih istraživanja općenito. U ovom će se radu prikazati različiti grafostilistički postupci u digitalnim medijima i ponuditi njihova interpretacija. To područje uključuje društvene mreže, neke internetske stranice te komunikaciju SMS-ovima i druge elektroničke načine komunikacije. U današnje vrijeme komunikacija različitim medijima prati užurbani životni tempo, stoga se ona sažima. To se postiže i različitim grafostilističkim postupcima, od kojih su najčešći figure supstitucije i suptrakcije. Osim što im je svrha sažimanje iskaza (uslijed brzine tipkanja) njima se iskaz i namjerno očuđuje. Ti će se postupci proučavati na različitim primjerima u obliku slika, objava, poruka i sl. preuzetima s internetskih stranica, društvenih mreža, aplikacija koje omogućuju lakšu komunikaciju i sl. Primjeri će, osim na hrvatskome jeziku, biti i na engleskom, s obzirom na to da se trendovi putem digitalnih medija često šire s tog područja.

Primjeri će biti proučavani kroz tri kategorije digitalnog diskursa, ovisno o razini privatnosti. Prva kategorija obuhvaća privatnu komunikaciju, odnosno komunikaciju SMS-porukama i drugim elektroničkim kanalima. U drugoj se kategoriji nalaze primjeri iz poluprivatne, odnosno polujavne komunikacije, tj. postovi s društvenih mreža i interneta koji su dostupni samo određenim ljudima, ovisno o želji korisnika koji sadržaje objavljuje. To su najčešće statusi, postovi i komentari koje mogu vidjeti samo prijatelji korisnika. U trećoj su kategoriji sadržaji iz sfere digitalne javne komunikacije koje mogu svi vidjeti. S obzirom na to da su najdostupniji, takvih je sadržaja u ovome radu najviše. Na kraju će se pokušati uočiti koje se figure zapisa najviše koriste i koja im je funkcija.

2. Digitalna komunikacija

»Digitalna kultura dio je kulture društva, dio kulturne politike te označava proces transformacije same ideje kulture u društvu. Ono što najviše razlikuje nekadašnju građansku kulturu od digitalne kulture jest virtualnost kao paradigma bivanja i djelovanja u kulturi. Ti novonastali proizvodi i sustavi stvaraju svoju publiku (›elektroničku publiku‹, reći će Krug) i svoja pravila komuniciranja.«1

Digitalni diskurs jedan je od oblika masovne komunikacije.2 Masovni mediji sredstva su masovne komunikacije i zadaće su im informiranje, educiranje i zabava. Novine, televizija i radio tradicionalni su masovni mediji, dok je internet nov masovni medij. On koristi portale kao zamjenu za novine, putem interneta moguće je pratiti i televiziju i radijske emisije. On, dakle, objedinjuje sve medije, a donosi i više informacija i sadržaja od tradicionalnih medija. O važnosti i razmjerima interneta teoretičar novih medija Barlow (1994) izrekao je svoju poznatu misao da je internet otkriće ravno otkriću vatre u ljudskoj povijesti te da se povijest dijeli na onu do njegova otkrića i onu nakon njega.3

Komunikacija putem elektroničkih medija samo se neznatno razlikuje od uobičajenog modela komunikacije. Komunikacijski proces je isti, samo se razlikuju sudionici procesa i medij, odnosno uređaji koji se koriste. S obzirom na to da je u ovome radu pojam komunikacije jedan od najvažnijih pojmova, potrebno je na početku dati njegovu definiciju. Komunikacija je odašiljanje poruke (informacije) iz jedne točke i njezino točno ili približno reproduciranje u drugoj točki. Uobičajen model komunikacijskog procesa sastoji se od (1) pošiljatelja (izvora) informacije, (2) medija i kanala i (3) primatelja (interpretatora) informacije. Pošiljatelj najprije oblikuje informaciju u poruku, koja se korištenjem medija preoblikuje u signal, a on se zatim komunikacijskim kanalom šalje do primatelja. Za djelotvornu komunikaciju potrebno je da mediji i kanal uspješno prenesu poruku te da pošiljatelj i primatelj uspješno dekodiraju poruku.4

Kad je riječ o tehnologiji i procesima vezanim uz nju, često se izjednačavaju termini elektronički i digitalni, iako to nisu istovjetni pojmovi. Hrvoje Stančić u svojem radu Digitalna načela komunikacije objašnjava razliku:

Termin »elektronički« odnosi se na medije koji koriste elektroničke sklopove kao tehnološku osnovicu za komunikaciju. Ti elektronički sklopovi ne prijenose nužno digitalni signal, nego mogu prenositi i analogni signal. S druge strane, termin »digitalni« stoji u opoziciji s terminom »analogni« i tako označava one medije koji koriste elektroničke medije, odnosno uređaje, za prijenos digitalnog signala. Dakle, može se zaključiti da termin »digitalni mediji« čini podskup termina »elektronički mediji« što znači da je termin »elektronički mediji« po svojem obuhvatu širi.5

2.1. Internet i društvene mreže

Komunikacija modernog doba nezamisliva je bez interneta i digitalnih medija. Društvene mreže, aplikacije, SMS-poruke i elektronička pošta sredstva su kojima komunikacija postaje lakša i brža. Postali su dio naše svakodnevice te zauzimaju sve više vremena u obavljanju svakodnevnih poslova, od plaćanja računa putem interneta do online-kupovine namirnica. Stoga nas ne začuđuje činjenica da internet u današnje vrijeme rabi više od 3,4 milijarde ljudi u svijetu, odnosno oko 50 posto populacije. Unatoč njegovoj rasprostranjenosti i uporabi diljem svijeta, postoje neke zemlje u kojima je internet nepoznanica, ali i zemlje koje većinu sadržaja s interneta ili internet općenito zabranjuju. Tako manja ili veća ograničenja pristupa internetu vrijede u zemljama poput Kine, Burme, Vijetnama, Malezije, Kube i Saudijske Arabije, a djelomične su ili potpune zabrane njegove uporabe u Sjevernoj Koreji, Siriji i zemljama srednje Azije.6 S obzirom na olakšanu komunikaciju putem digitalnih medija, ostali su načini komunikacije pomalo zastarjeli. Rijetko se u današnje vrijeme koriste tradicionalni oblici komunikacije, npr. pisma, a čak su i telefonski pozivi rjeđi te se takvim načinima komunikacije uglavnom koriste starije generacije, iako istraživanja pokazuju i to da je sve veći broj ljudi starijih od 50 godina koji se služe modernim načinima komunikacije i internetom. Premda većina smatra da je internet sredstvo koje zbližava ljude jer uvelike olakšava komunikaciju diljem svijeta, on je istovremeno razlog otuđivanja ljudi, koji više pažnje obraćaju na virtualne odnose i komunikaciju nego na one u stvarnome svijetu.

S pojavom i modernizacijom interneta pojavili su se i razni termini koji su ušli u rječnik internetskih pojmova. Neologizmi u vezi s područjem interneta i digitalne komunikacije postali su dio svakodnevnog govora, a s obzirom na globalnu raširenost interneta smatraju se internacionalizmima, iako se često i takvi neologizmi prilagođavaju jeziku. To možemo primijetiti na primjeru pojma like. Like je jedna od opcija na Facebooku koja omogućava svojim korisnicima da označe sviđa li im se neka aktivnost, a od tog pojma u hrvatskome je jeziku nastao neologizam lajkati, koji je zbog svoje česte upotrebe ušao u svakodnevni govor. On je postao suvremen način izražavanja javne potpore, pristanka i suglasja s tuđim stavovima. Taj neologizam svoju popularnost duguje raširenosti Facebooka među mlađim, ali i starijim generacijama, tako da je veoma malen broj ljudi koji ne poznaje njegovo značenje. Stoga ga možemo vidjeti u mnogim reklamama, kampanjama i drugim raznim medijskim sadržajima koji time ciljaju upravo na popularnost i žele pokazati da prate trendove i modernizaciju. Osim toga osmišljavaju se kratice za često korištene riječi kako bi se ubrzalo pisanje i komuniciranje te se sve više rabe riječi iz engleskoga jezika. Gramatička i pravopisna vrijednost izražavanja često je zanemarena od strane korisnika.7

S rastom i razvojem društvenih stranica internet je postao središtem čovjekovih društvenih aktivnosti i komunikacije, a povezivanje društvenim mrežama logična je posljedica ljudske težnje za zajedništvom i tehnološkim napretkom. Društvene mreže porast popularnosti bilježe zadnjih desetak godina. Većina korisnika služi se njima zbog jednostavnog društvenog kontakta, grupiranja po interesnim temama, dijeljenja fotografija te masovnog komuniciranja, dok nekima one pružaju prilike i za poslovne i marketinške poteze.

»Društvene mreže su mreže čija čvorišta čine ljudi ili ponekad grupe ljudi, a okviri tih grupa predstavljaju neku vrstu društvenog međudjelovanja, kao što je na primjer prijateljstvo (Newman, 2010).«8 Društvenu mrežu u principu možemo definirati kao uslugu zasnovanu na webu koja omogućava pojedincu da napravi (polu)javni profil unutar ograničenog sustava te da napravi popis svojih kontakata s kojima se povezuje i kojim upravlja.

U svojem radu Pojava društvenih mreža kao globalnog komunikacijskog fenomena Jacinta i Vitomir Grbavac objašnjavaju popularnost društvenih mreža činjenicom da je čovjek »društveno biće koje ima potrebu rada u društvenim grupama u on-line načinu rada uz prikladan softver i komunikacijski medij. Radom u grupi ljudi dobivaju samopouzdanje, staloženost i sigurnost u svakodnevnom radu i djelovanju.«9 Najčešći razlog korištenja društvenih mreža je zbližavanje i povezivanje s raznim ljudima te mogućnost dijeljenja, odnosno primanja ili razmjene raznih informacija, a i činjenica je da su one najjednostavnije za komuniciranje s ljudima na svaki mogući način ‒ od chattanja (čavrljanja) do razmjene slika i sl.

Iako se servisi za internetske društvene mreže sastoje od raznih tehničkih značajki, njihov su središnji dio vidljivi profili na kojima se organiziraju popisi prijatelja koji su istovremeno i korisnici sustava. Profili su jedinstvene stranice na kojima svaki pojedinac sebe može predstaviti drugim korisnicima uz pomoć raznih kategorija kao što su dob, spol, interesi, dio »nešto o sebi«, te uz multimedijalni sadržaj i razne aplikacije koji ujedno personaliziraju i obogaćuju profil. Sadržaji i usluge društvenih mreža omogućuju pojedincu samoprezentaciju, stvaranje, gledanje i uporabu popisa prijatelja, pisanje komentara na profilima svojih prijatelja, slanje privatnih poruka, dijeljenje slika, videa, kreiranje grupa i drugih multimedijalnih sadržaja te tako daju mogućnost da svaki korisnik aktivno sudjeluje u stvaranju sadržaja. Iako sve društvene mreže potiču istinito predstavljanje na profilima, korisnici to čine u različitoj mjeri.

2.2. Facebook i Twitter

Facebook je postao jedna od najpopularnijih internetskih društvenih mreža u svijetu te ima znatno veći broj korisnika od ostalih društvenih mreža ‒ preko milijardu.10 Osnovao ju je bivši student Harvarda Mark Zuckerberg 2004. godine. U svojim je počecima Facebook (prvotno nazvan thefacebook) bio namijenjen samo studentima sveučilišta na Harvardu, koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije su se mnoga druga sveučilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta priključile mreži.11

Koncept Facebooka je taj da se internetski povežu ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu. On omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s prijateljima ili rodbinom te s ljudima koji su im bliski. Facebook nudi mogućnost kontrole privatnosti, pa korisnik svoj profil i određene sadržaje može u potpunosti ili djelomično sakriti od osoba koje nisu na njegovom popisu prijatelja, a može i određivati kome će s tog popisa pojedini sadržaji biti dostupni. Facebook-zid je ono što je ustvari vizualni profil. Na zidu korisnik Facebooka objavljuje svoje statuse, fotografije, lokacije na kojima se nalazi ili pak može kreirati neki događaj i tako ga učiniti javnim.12

Facebook kao i ostale društvene mreže ima više različitih opcija s obzirom na stvaranje veza između korisnika. Kada se osobe uključuju u vlastitu mrežu, mogu se uključiti kao friends, followers, fans i favorites, ovisno o mogućnostima pojedinog servisa za društvene mreže. Osobe se međusobno povezuju zbog različitih razloga, pa izraz friends (prijatelji) na Facebooku može biti varljiv, s obzirom na to da takav odnos ne znači prijateljstvo u smislu svakodnevnoga govornog jezika, čime se mogu objasniti i pojave vrlo velikog broja prijatelja na pojedinim Facebook-profilima. Uz to, velik broj prijatelja na Facebooku kod djece i mladih postaje stanovitim statusnim simbolom i mjerom popularnosti pojedinca među vršnjacima.13

Uz dobre strane Facebooka dolaze i one manje dobre, što vrijedi i za ostale društvene mreže. Ovisnost o Facebooku velik je problem modernog društva. Istraživanja su pokazala da velik broj korisnika ima tendenciju prikazivati svoj život na Facebooku drugačijim nego što on jest u stvarnome životu, pa tako grade nerealnu sliku o sebi, istovremeno želeći prikupiti što više likeova, komentara i prijatelja. Osim toga, korisnici imaju potrebu dijeliti i objavljivati gotovo sve trenutke na Facebooku i drugim društvenim stranicama, što se također smatra bolešću modernog društva. S obzirom na navedeno ne čudi što je u svakodnevni govor ušla krilatica »Ako nije na Facebooku, kao da se nije ni dogodilo.«

Twitter je druga najveća društvena mreža na svijetu. On bi se mogao opisati kao svojevrsna SMS-oglasna ploča: korisnik napiše kratku tekstualnu poruku do 140 znakova koju zatim može vidjeti cijeli svijet. Društvene mreže omogućavaju korisnicima brzu reakciju i komunikaciju koja donosi informacije važne i za marketing i poslovanje, pa se Twitter počeo upotrebljavati i u poslovne svrhe jer je bio na glasu kao najbrža društvena mreža na svijetu, idealna za pružanje i traženje podrške te prodaje.

Pristup Twitteru najčešći je s pokretnog ili pametnog telefona (eng. smartphone). Uzimajući u obzir broj ljudi koji prate medije te popularne tviteraše, možemo pretpostaviti da u Hrvatskoj ima između 50 i 60 tisuća korisnika Twittera. Na njemu se mogu naći i pravi opinion makeri, od vodećih hrvatskih novinara i blogera do saborskih zastupnika i direktora tvrtki. Tako je 1. srpnja 2009. godine ostavka hrvatskog premijera Ive Sanadera bila "prvi hrvatski tviteraški breaking news", a od siječnja 2010. godine počinje se tvitati i iz Hrvatskog sabora. Često se u javnom diskursu komentiraju tvitovi naših političara koji postanu i pravom senzacijom. Tako je npr. tvit hrvatske europarlamentarke Marijane Petir o terorističkim napadima u Bruxellesu imao velik odjek u medijskom prostoru te postao viješću koja se komentirala danima.

2.3. Aplikacije

Mobilna aplikacija je program koji je primjenjiv na pametnom telefonu, tablet-računalu i drugim mobilnim uređajima, a radi se o osobitim infrastrukturama stvorenim za prijenos i pohranu informacija. Mobilne aplikacije prenose određeni sadržaj na brz način i na jednome mjestu. Prednost mobilnih aplikacija je ta što su prilagodljive, uvijek dostupne korisniku i mogu se personalizirati po njegovoj želji.14 Domene postojećih mobilnih aplikacija pokrivaju gotovo svako područje ljudskog djelovanja: posao i financije, edukaciju, igru i zabavu, zdravlje i medicinu, sport, putovanja, društveno umrežavanje i slično.15

Najpoznatije i najkorištenije mobilne aplikacije u svijetu i Hrvatskoj su WhatsApp, Viber, Facebook Messenger i Instagram. Prve su tri aplikacije namijenjene brzoj i besplatnoj komunikaciji putem aplikacija, a Instagram je najpoznatija među aplikacijama kojima su prvenstvenim namjenama objavljivanje i pregled fotografija.

WhatsApp je najkorištenija mobilna aplikacija za dopisivanje i komunikaciju. Njome se mogu razmjenjivati poruke, fotografije, videozapisi i zvučni zapisi putem mobilnog interneta na pametnim telefonima. S obzirom na to da je usluga besplatna, a većina korisnika mobilnih uređaja ima mobilni internet potreban za funkcioniranje ove aplikacije, WhatsApp je zamijenio SMS-poruke, koje se sve rjeđe koriste među mlađim generacijama.

Instagram je popularna besplatna aplikacija za obradu i dijeljenje fotografija putem mobilnih telefona. Program može primijeniti različite filtere na snimljenim fotografijama pomoću kamera ugrađenih u pametne telefone. Popularan pojam u vezi s Instagramom je hashtag. Iako potonji nisu specifični samo za Instagram nego se koriste i na Twitteru, a rjeđe i na Facebooku, za njihovo populariziranje zaslužan je Instagram. Hashtag može sadržavati bilo koji pojam, a nastaje tako da se ispred tog pojma stavlja znak #, a riječi se pišu spojeno, odnosno između njih se izostavlja razmak. Hashtagovi se na Instagramu rabe u opisu ispod objavljenih fotografija te funkcioniraju kao svojevrsne poveznice za određene kategorije. Hashtagovi su zahvaljujući Instagramu postali popularni i u raznim drugim područjima, pa se pojavljuju i u reklamama, u javnom diskursu itd.

3. Grafostilistika digitalnog diskursa

3.1. Grafostilistika

Marina Katnić-Bakaršić u poglavlju o grafostilistici u svojoj knjizi Stilistika navodi da je pismo vezano za govor i da su različiti stilogeni postupci na toj razini područje proučavanja ove discipline, odnosno zadatak grafostilistike je da proučava stilogene jedinice grafostileme.1 Krunoslav Pranjić grafostilistiku naziva grafostilematikom i navodi: »Grafostilematika jest stilistička disciplina koja popisuje-opisuje-vrednuje ekstralingvističke (= izvan jezične, nejezične) stilističke intenzifikatore ostvarene na planu (orto)grafije teksta uključujući osobito interpunktuaciju; jedinica stilskog pojačanja na ovome planu jest grafostilem.«2

U svojem članku A Graphostylistic Analysis of Selected Poems in Remi Raji's Web of Remembrance M. O. Ayeomoni piše o grafološkim taktikama koje obuhvaćaju punktuacije, kapitalizacije, razmicanja, uporabe crtica i interne norme. Isticanja dijeli na nemotivirana (nesvjesna) i na prominencije (»stršanja«). Prominencije dalje dijeli na motivirane (svjesne) i na nedevijacijske (koje uključuju ponavljanja i strukturni paralelizam). Motivirana isticanja (prominencije) mogu biti leksička, semantička, interna, gramatička i grafološka. Za grafološke devijacije kaže da su oblik devijacija koje obuhvaćaju kršenje pravila uporabe interpunkcijskih znakova (kao što su zarez, točka i upitnik), navodnika i kapitalizacije i dr.3 Krešimir Bagić figure zapisa naziva pravopisnim figurama i definira ih kao upotrebu pravopisnih znakova slobodnu od logičkih, gramatičkih i inih pravila konkretnoga jezičnog sustava.4

Košćak u svojem Uvodu u grafostilistiku prikazuje i klasifikaciju figura njemačkog retoričara Heinricha F. Pletta koji ih dijeli na fonološke, morfološke, sintaktičke, semantičke i tekstološke figure, a uz njih izdvaja i grafemske figure:

Prema njemu nesumnjivo je da su pisani znakovi jezika podložni gramatičkim konvencijama, tj. pravilima. S obzirom na to da potonja ekspliciraju odnos između pisanoga medija i različitih jezičnih razina, prema njima se mogu razlikovati grafofonološke, grafomorfološke, grafosintaktičke i grafotekstološke jedinice. Na razinama tih jedinica moguće je pak proizvoditi figure istim onim operacijama koje vrijede i za druge tipove figura: adicijom, suptrakcijom, permutacijom, supstitucijom i ekvivalencijom. Ove figure predstavljaju temelje grafoestetike (Plett ne rabi termin grafostilistika), koju on potom skicira. Figure grafemske adicije, suptrakcije, permutacije i supstitucije naziva metagrafemima, a figure grafemske ekvivalencije izografemima. Važno je istaknuti da Plett termin grafem rabi za tzv. segmentalne grafeme (primjeri se odnose i na slova kao grafički samostalne i odvojene likove i na grafeme kao znakove za foneme), ali i za inter- i suprasegmentalne grafeme (interpunkcijski i dijakritički znakovi, npr. za akcent).5

Prema Košćaku grafostilistika se »može odrediti kao stilistička disciplina čiji su predmet pretežno intencionalna očuđenja zapisa jezične poruke na razini slovnog sastava i grafije, interpunkcije i uporabe ostalih pravopisnih znakova«, a jedan su od ključnih predmeta njezina istraživanja razne figure zapisa, »intencionalna očuđenja zapisa jezične poruke, proizvedenog da usredotoči pozornost recipijenta i deautomatizira njegovu percepciju pisane poruke«.6 Figure zapisa dijeli prema pet osnovnih operacija na kojima se temelje, a to su: dodavanje, izostavljanje, premetanje, zamjena i jednakovrijednost. Tih se pet operacija primjenjuje kod osnovnih elemenata zapisa koji obuhvaćaju slova i grafeme (slovni i grafemski slijed/sastav), interpunkcijske znakove, pravopisne znakove i bjeline.7 Košćak upućuje i na sljedeće: »Premda se raznorazna očuđenja zapisa uvelike temelje na otklonu od (orto)grafijskih načela, grafostilistika se ne bavi pukim pravopisnim pogreškama. Nije dovoljno da se neki zapis, tj. neki njegov aspekt, ističe kao otklon od pravopisne norme, već se on mora percipirati i kao intencionalno (pa i kreativno) narušavanje (orto)grafijskih pravila.«8 Navodi i različite načine koji pomažu uvidjeti radi li se o figuri zapisa ili tek o pravopisnoj pogrešci, npr. isticanje figure u tekstu kurzivom ili boldom, kao i to da taj uvid može proizići iz konteksta.

3.2. Privatna komunikacija

Komunikacija SMS-porukama prisutna je već dugi niz godina, a polako ju zamjenjuju aplikacije poput Whatsappa, Messengera, Vibera i sl. Iako je princip komunikacije isti, razlika je u tome što aplikacije pružaju mogućnost dijeljenja raznovrsnijih sadržaja i što su poruke besplatne.

Kratica SMS (Short Message Service) preuzeta je iz engleskoga jezika, a označuje uslugu kratke poruke. SMS-poruke i elektroničke poruke međusobno su slične, a djeluju kao hibridni oblik između pisma i razgovora, ili pisanog i usmenog medija, koji kao takav karakterizira određen otklon od standardnog jezika ili zakonitosti svojstvenih pisanome jeziku.9 »Prema Crystalu (2008: 46–73) jezik SMS-poruka posjeduje nekoliko distinktivnih obilježja u odnosu na druge oblike pisanoga jezika: upotreba logograma i piktograma; upotreba inicijala i skraćenica te ispuštanje slova i drugi oblici nestandardnoga pisanja.«10

Elektronička komunikacija ima neke karakteristike razgovora. Prednost pred razgovorom je samoća pisanja, mogućnost da se o nečem razmisli i da se ta misao oblikuje bolje nego u razgovoru. I gramatičke i sintaktičke nepravilnosti te česta nedovršenost poruka upućuju na sličnosti s usmenom komunikacijom.

Poruke poslane SMS-om i drugim aplikacijama mogu biti osobne, ali i službene, odnosno poslovne, a tip poruke određuje jezične karakteristike same poruke. Jedno od najpoznatijih obilježja SMS-diskursa i ostalih digitalnih kanala za komunikaciju su emotikoni. Emotikoni su znakovi koji predstavljaju facijalnu ekspresiju, tj. sugeriraju emocije, stavove i raspoloženja pošiljatelja poruke. U skladu s navedenom definicijom emotikoni u SMS-dopisivanju uglavnom služe kao glavni označitelji paralingvističkih signala u neposrednoj verbalnoj komunikaciji.11

U raznim istraživanjima o SMS-porukama utvrđeno je da granica od 160 znakova u jednoj poruci predstavlja osnovni kriterij u određivanju SMS-diskursa jer zahtijeva najveću ekonomiju u uporabi jezika, tj. kratkoću. Provedena je analiza jezika također pokazala da se u SMS-porukama, uz brojne elemente odstupanja od prihvaćenog jezičnog standarda, rabi mnogo kratica, zajedno s grafostilističkim znakovima, emotikonima i anglicizmima.12

S obzirom na to da SMS-poruke i one poslane srodnim aplikacijmaa pripadaju sferi privatne komunikacije, mnogo su nedostupnije od drugih oblika digitalne komunikacije, stoga je takvih primjera u ovome radu vrlo malo. Primjeri koji su komentirani reprezentiraju najčešće grafostilističke postupke prisutne u takvom obliku komunikacije.

U sljedećem primjeru grafostilistički postupak, u ovome slučaju alfabetizacija, izaziva komični nesporazum. Alfabetizacija podrazumijeva zamjenu uobičajenog zapisa riječi ili kojega njezinog dijela slovima alfabeta, što je omogućeno istim ili sličnim glasovnim sastavom te riječi ili kojeg njezinog dijela i naziva slova.13 S obzirom na to da se alfabetizacija često upotrebljava u digitalnome diskursu, prvi je sugovornik rečenicom i love u izazvao nesporazum jer je drugi sugovornik slovo <u> shvatio kao alfabetizaciju riječi you te pomislio da se to odnosi na njega, ali mu je sugovornik drugom porukom objasnio da je mislio doslovno, odnosno da voli slovo <u>.

Sljedeći je primjer sličan prethodnome po tome što je došlo do nesporazuma zbog alfabetizacije riječi you, odnosno ona je zamijenjena zapisom slova u. Prvi sugovornik drugoga traži njegovu sliku, ali mu ovaj dosjetljivo šalje sliku slova <U> praveći se da je doslovno shvatio njegovu prijašnju poruku. Osim toga, izraz you are je, kao što je to već ustaljeno, zapisan kao <Ur>, što je također primjer alfabetizacije. Takvi se primjeri alfabetizacije najčešće koriste radi sažimanja poruke i bržeg pisanja.

I suptrakcija bjeline može katkad biti u službi sažimanja poruke i bržeg tipkanja (iako izbacivanjem bjelina poruke katkad postaju i teže čitljivima). Sljedeći prilog prikazuje razgovor koji sadrži dvije figura zapisa. Pitanje di si? je alfabetizacijom zapisano kao <DC>, što je već postalo uobičajenim u digitalnom diskursu, a najčešće se rabi radi bržeg pisanja. Iako je u pitanju izraz hrvatskoga jezika, alfabetizacija se ostvaruje slovima engleske abecede. Radi bržeg pisanja, ali i da bi drugoj sugovornici prikazala svoj manjak volje za učenjem, prva sugovornica rabi suptrakciju bjeline u zapisu <nedamise>.

Sljedeći prikaz komunikacije putem poruka također prikazuje načine skraćivanja zapisa radi bržeg pisanja te obiluje figurama zapisa. Ti su načini skraćivanja već ustaljeni, tako da je većini primatelja poruka razumljiva. Jedan od najprepoznatljivijih grafostilema sigurno je homonimijska numerizacija. Homonimijska numerizacija podrazumijeva supstituciju slova ili niza slova brojkama na temelju njihovog istog ili sličnog glasovnog sastava.14 Najčešća joj je funkcija, uz očuđivanje zapisa, već spomenuto skraćivanje riječi radi bržeg pisanja. Uz neke već ustaljene homonimijske numerizacije, počele su se javljati i nove, s obzirom na to da sudionici digitalnog diskursa postaju sve kreativniji. U prvoj poruci uz zapis riječi <wot>, koja je izmijenjena verzija riječi what nastala u žargonu, prisutne su i alfabetizacija i homonimijska numerizacija. Zapis <RU> zamijenjuje riječi are you (ta se slova alfabeta jednako izgovaraju), a uz to je u zapisu supstrahirana bjelina. U preoblikovanoj riječi tonight prvi je slog zapisan brojkom 2 jer se čita istovjetno kao i taj slog, dok je ostatak riječ zapisan figurom ekvivalentnih grafema. Figure ekvivalentnih grafema podrazumijevaju zamjene grafemskog sastava zapisa ili kojeg njegovog dijela grafemima kojima se neki glas ili niz glasova također može bilježiti prema grafiji istog jezika.15 U zadnjoj je poruci sličan slučaj te slova <C> i <U> zamjenjuju izraz see you dok je i u riječi tomorrow prvi slog zamijenjen brojkom 2, a ostatak riječi skraćen izbacivanjem vokala i jednog slova <r>. Ta figura izostavljanja jednog ili više slova u sredini zapisa naziva se grafosinkopom.16 Izraz LOL nije figura zapisa nego oznaka za smijanje i skraćenica od izraza laughing out loud, koji je također nastao radi bržeg tipkanja poruke.

Skraćivanje zapisa ne podrazumijeva uvijek i grafostilistički postupak. Skraćenice se ne smatraju figurom zapisa, iako im je suptrahiran niz slova, jer nemaju funkciju očuđivanja zapisa. U sljedećem prikazu SMS-poruka zapis <prac> se ne može promatrati kao grafostilem jer je riječ o skraćenici riječi practice. No, u zapisu <goin> koji se »pravilno« zapisuje kao <going> suptrahirano je zadnje slovo <g> (koje se pri izgovoru riječi ne čuje), stoga je riječ o grafoapokopi, odnosno izostavljanju jednog ili više slova na kraju riječi.17 Suptrakcija slova javlja se i u zadnjoj poruci, u kojoj je prisutno već uobičajeno zapisivanje <K> umjesto <OK>, i tu je riječ o grafoaferezi, odnosno izostavljanju slova na početku riječi.

U prikazima razgovora u sljedećm prilogu prisutno je više primjera adicije slova radi reprezentiranja određenog načina govora (neee, joooj, brzeee…). Ovisno o tome dodaju li se ta slova na početak, u sredinu ili na kraj riječi, te se figure stilogenog dodavanja na razini slovnog sastava nazivaju grafoprotezama, grafoepentezama i grafoparagogama.18 Prisutni su i primjeri skraćivanja koji pripadaju figurama zapisa jer je riječ o suptrakciji slova za vokale unutar zapisa riječi, odnosno o grafosinkopama (nznm, fkt, zhr, pls…).

Sljedeći prilog zanimljiv je zbog dvaju grafostilističkih postupaka. Prvi je postupak homonimijske numerizacije, koji je neobičan s obzirom na to da nije u čestoj uporabi i nije s područja engleskoga jezika iz kojeg potječe većina ustaljenih homonimijskih numerizacija. Jedna od sugovornica je zapis riječi napolitanke uobličila na vrlo zanimljiv način: dio zapisa <pol> zamijenila je s <½>. Drugi se grafostilistički postupak nalazi u poruci <C ya>. Taj afabetizacijski zapis stoji umjesto izraza see you s obzirom na to da se slovo <C> kao dio abecede izgovara jednako kao i riječ see. Izraz <ya> nije grafostilem zato što je taj izraz koji potječe iz slenga već ustaljen ne samo u govoru nego i u pisanju.

U sljedećem prilogu pojavljuju se grafostilemi i s hrvatskog i s engleskog govornog područja. Jedna od sugovornica je homonimijskom numerizacijom ime grada Petrinje napisala kao <Pe3nja>, uz pretpostavku da će sugovornica shvatiti da brojka <3> zamijenjuje riječ tri. Taj grafostilistički postupak vjerojatno kao funkciju ima i skraćivanje zapisa, odnosno brže pisanje. Majuskulizacijom slova riječ predobro zapisana je kao <PREdobro>, odnosno prefiks je napisan velikim slovima u odnosu na ostatak riječi kako bi se istaknuo sadržaj. Elementi s engleskog govornog područja javljaju se u zapisima <rochkas> i <chu>. Digraf <ch> u engleskome jeziku odgovara glasu koji zvuči slično hrvatskim glasovima [č] i [ć], stoga je upotrijebljen i u zapisu riječi ročkas i umjesto slova <ć> u zapisu riječi ću, što ilustrira česte slične načine zapisivanja tih glasova u pojedinim riječima na društvenim mrežama.

3.3. Polujavna komunikacija

Gotovo sve društvene mreže funkcioniraju na jednak način. Korisnik unutar profila na mreži uređuje osobne informacije o sebi, dijeli svoje interese, razne sadržaje, komentira tuđe i sl. Korisnik sam određuje razinu privatnosti na svome profilu, može u potpunosti ili djelomično sakriti svoje sadržaje od osoba koje nisu na njegovoj listi prijatelja, ali može određivati i tko će sadržaje s tog popisa vidjeti. Sadržaji koji se dijele na društvenim mrežama ovise o konceptu određene društvene mreže, tako je npr. društvena mreža Instagram specijalizirana za dijeljenje fotografija i videa, Twitter za dijeljenje statusa, dok je Facebook društvena mreža na kojoj se objavljuju sve vrste sadržaja. Komunikacija na tim društvenim mrežama najčešće se odvija putem komentara, statusa i opisa fotografija. U ovome sam poglavlju prikazala neke od grafostilističkih postupaka prisutnih u takvoj komunikaciji i utvrditi koji se tipovi grafostilema javljaju češće, a koji rjeđe na društvenim mrežama.

U komentarima s Facebooka iz sljedećeg priloga pojavljuje se primjer homonimijske numerizacije. Broj 8 se u engleskome jeziku izgovara kao /ˈeɪt/, što se zvučno podudara s dijelom riječi skate /skeɪt/ te je tako nastala ova homonimijska numerizacija. Ona je popularna među pripadnicima urbane mladeži koja se koristi žargonom u govoru. I sama riječ skate je žargonizam, odnosno skraćenica od riječi skateboard. U ovome primjeru u oba se komentara javlja isti već spomenuti grafostilem, a s obzirom na njegovu ustaljenost primateljima poruke je jasno da brojka <8> ne zamjenjuje našu riječ osam nego dio spomenute engleske riječi.

I u sljedećem primjeru, koji je pronađen na Instagramu, prisutna je jednaka supstitucija, ali unutar druge riječi. U ovome je slučaju također brojka <8> zamijenila dio riječi koji se jednako izgovara te je žargonizam mate /meɪt/ »prijatelj« zapisan kao <m8>.

U komentarima iz sljedećeg priloga brojka <100> zamijenila je pak dio hrvatske riječi stoji. Iako su homonimijske numerizacije češće u riječima s engleskoga govornog područja, primateljima poruke jasno je da broj ovdje zamjenjuje hrvatsku riječ, pa brojku neće pročitati kao hundred nego kao sto. S obzirom na to da ovaj primjer homonimijske numerizacije nije baš proširen i čest, drugi je korisnik u komentaru napisao što misli o tome.

Jedna od najprepoznatljivijih i najreprezentativnijih homonimijskih numerizacija s engleskog govornog područja je zamjena riječi too, »također«, brojkom <2>. U sljedećem primjeru s Facebooka komentari aludiraju na stih »I wish nothing but the best for you too« iz pjesme Someone like you britanske pjevačice Adele. Prvi je korisnik uobličio komentar tako da je riječi you too zamijenio nazivom poznatog kanala za glazbu Youtube zbog sličnosti njihovih izgovora. Drugi je korisnik u komentaru tek donekle slijedio primjer prvoga ‒ iste je stihove preoblikovao upotrijebivši homonimijsku numerizaciju. Riječi you too napisao je u obliku kombinacije alfabetizacije, zamijenivši zapis riječi you slovom <U> koje se jednako čita, i homonimijske numerizacije, zamijenivši riječ too brojkom <2>, čime je vjerojatno aludirao i na poznatu glazbenu grupu U2.

Na društvenim mrežama i u digitalnome diskursu vrlo su popularne i grafostopljenice,19 prema Košćaku tip stopljenica koje se kao takve prepoznaju isključivo u obliku zapisa. Najčešće su to stopljenice u kojima je jedna riječ uklopljena u drugu te se obje tipografski ističu, a nerijetko se tako stvaraju i neologizmi koji nastaju kao rezultat spajanja dviju riječi u već postojeću riječ koja je grafički očuđena.20 Sljedeći status s Facebooka zanimljiv je s obzirom na to da sadrži nekoliko grafostilističkih postupaka, pa i grafostopljenicu. Korisnica statusom komentira gostovanje bivšeg premijera Zorana Milanovića u emisiji Nedjeljom u 2 koju vodi Aleksandar Stanković. Grafostopljenicom se tu aludira na Milanovićevu navodnu ljubavnu aferu s članicom riječke glazbene grupe ENI. Naime, ime te grupe je uklopljeno u riječ anything, što je omogućilo podudaranje izgovora riječi any i imena grupe ENI, čime je riječ anything i grafodomestificirana. (Grafodomestifikacija je supstitucijska figura slova kojom se izgovor riječi ili iskaza na stranom jeziku grafostilizira prema pravilima za prijenos glasova hrvatskoga jezika u gajicu.21) Ime grupe unutar zapisa istaknuto je jer se i inače piše velikim slovima.

I sljedeći primjeri predstavljaju majuskulizacijske grafostopljenice. U postu koji je prikazan oglašava se događaj nazvan Frka, a ime događaja je istaknuto velikim slovima unutar riječi zafrkancija.

U sljedećem primjeru s Instagrama u hashtagu se nalazi primjer grafičkog stapanja, a uz to je prisutna i suptrakcija bjeline. Korisnica u DIVAndan majuskulizacijom ističe riječ diva, točnije ime ženskog časopisa Diva kojemu je taj hashtag i upućen. Suptrakcija bjeline je prisutna jer hashtagovi u digitalnome diskursu tako i nastaju, suptrahiranjem bjelina između zapisa riječi.

Grafostilemi, osobito oni maštoviti i zanimljivi, često kao funkciju imaju i privlačenje pažnje čitatelja, stoga se nerijetko rabe i u reklamne svrhe. U postu s Facebooka iz sljedećeg priloga promovira se događaj na kojemu se predstavlja novo pivo ABA, a korisnik je u opisu grafičkim stapanjem domišljato iskoristio njegovo ime. Majuskulizacijom je istaknuo ime piva u zapisu riječi baraba te u zapisu Babar koji je nastao grafosinkopom, odnosno suptrakcijom slova <b> iz imena Babbar, mjesta u kojemu se događaj odvija.

Uz grafostopljenice, jedan je od najčešćih grafostilističkih postupaka na društvenim mrežama grafoalijenacija. Grafoalijenacija je figura zapisa kojom su pojedini grafemi ili čitavi grafemski sastavi hrvatskih riječi ili izraza zamijenjeni prema inojezičnim grafijama.22 Korisnici često grafeme hrvatskog jezika bilježe grafemima nekog drugog, najčešće engleskog ili njemačkog, zato da bi jezični zapis učinili zanimljivijim ili humorističnim. U sljedećem je primjeru s Instagrama umjesto hrvatske riječi sveg upotrijebljen engleski izraz swag. On potječe iz urbanog rječnika engleskog jezika i znači poseban stil oblačenja, ponašanja i razmišljanja, način na koji se pojedinac predstavlja i samopouzdanje kojim zrači, a taj se stil najčešće veže uz hip-hop i obilježavaju ga široke, napola spuštene hlače, široke majice i šilterice. U ovome je primjeru grafem <v> iz riječi sveg zamijenjen grafemom <w>, a grafem <e> grafemom <a>. Taj je primjer grafoalijenacije postao popularan u digitalnome diskursu na području hrvatskoga jezika te se rabi da bi se zapis učinio duhovitim.

U sljedeća dva primjera pojavljuje se sličan slučaj grafoalijenacije, odnosno grafem <i> hrvatskog jezika zamijenjen je digrafom <ee> iz engleskog jezika zbog sličnog izgovora. U prvome je slučaju korisnik i u statusu i u komentarima upotrijebio razne izraze koji u sebi sadrže riječ sin te ih zapisao u obliku engleske riječi seen. Time se referirao na opciju seen s Facebooka, koja označava da je poruka pročitana. Uvođenje seena izazvalo je različite reakcije među korisnicima Facebooka, među kojima su neki pozdravili njezino uvođenje jer je to značilo da će napokon moći doznati da li je netko pročitao njihovu poruku, dok su se drugi žalili da se neće moći pretvarati da nisu vidjeli ili pročitali nečiju poruku. U ovome je slučaju grafoalijenacija upotrijebljena da bi se na duhovit način prokomentiralo uvođenje spomenute opcije.

U drugome je slučaju u opisu fotografije riječ ekipica zapisana pomoću grafije dva različita jezika. Drugi grafem <i> u toj riječi zamijenjen je, kao i u prethodnome primjeru, digrafom engleskoga jezika <ee>, iako je prvi grafem <i> zapisan prema hrvatskoj grafiji. Grafem <c> pak zamijenjen je prema grafiji njemačkoga jezika, digrafom <tz>. Takav je način zapisivanja čest na društvenim mrežama te pripada žargonu urbane mladeži.

Figurama zapisa, najčešće zato da bi se očudio zapis, stvaraju se novi slovni sastavi. U sljedećem je komentaru s Facebooka grafem <c> zapisan kao digraf <zz>, iako je slučaj da samo grafem <z> u engleskome jeziku zamijenjuje /c/, dok je ovaj digraf nastao u žargonu. Taj se digraf prepoznaje samo na razini zapisa, stoga pripada grafostilističkim novotvorenicama. (Osim toga, u prethodećem komentaru korisnik je supstitucijom grafema <l> grafemom <j> fingirao dječji izgovor pojedinih riječi, u ovom slučaju riječi molim, kako bi sugovorniku uputio duhoviti komentar.)

U sljedećem prilogu zanimljiv je način na koji je grafoalijenacija upotrijebljena s namjerom da prezime tenisača Marina Ćilića zapisom podsjeti na englesku riječ chill koja označava opuštanje, a korisnik je htio dočarati i opuštajuću atmosferu na moru. Riječ chill zapravo je grafičkim stapanjem uklopljena u prezime, pa se i u ovom slučaju može govoriti o grafostopljenici.

Sljedeći se duhovit i domišljat grafostilem nadovezuje na opis fotografije. S obzirom na to da je na fotografiji i u fokusu juha, te da je korisnica u opisu na engleskome iskoristila riječ soup, u zadnjem je komentaru domišljato iskorištena ta riječ te je riječ super grafolijenacijom zapisana kao souper. Naime, riječ soup izgovara se kao /suːp/ što je istovjetno početku riječi super. Osim toga u ovome je slučaju riječ soup umetnuta unutar riječi super (soup × sup-er) te stoga i ovaj izraz predstavlja (grafoalijenacijsku) grafostopljenicu. I u ovome su slučaju grafostilistički postupci upotrijebljeni da bi se zapis učinio zanimljivim.

Suptrakcija bjeline grafostilistički je postupak često prisutan na Instagramu s obzirom na to da hashtagovi, glavno obilježje te društvene mreže, kako je već spomenuto, nastaju spajanjem riječi, odnosno izostavljanjima bjelina. To možemo uočiti na sljedeća dva primjera, u kojima su prikazane fotografije koje sadrže hashtagove. U prvome primjeru nalaze se reprezentativni, odnosno popularni i često korišteni hashtagovi na Instagramu. Kao što se može uočiti, oni stvaraju poseban jezik Instagrama, teže razumljiv onima koji ne rabe ovu društvenu mrežu. Grafostilistički postupci su karakteristični za hashtagove, a u ovome primjeru prisutni su, osim suptrakcije bjeline, kapitalizacija, homonimijska numerizacija i adicija pravopisnih znakova.

U sljedećem primjeru prisutan je autoreferencijalni hashtag, zapisan grafodomestifikacijom kao #hešteg. Osim grafodomestifikacije prisutne su i majuskulizacija, odnosno zamjena malih slova velikima, te adicija pravopisnih znakova, koja bi se mogla smatrati i supstitucijom bjeline, s obzirom na to da pravopisni znak stoji umjesto bjeline kao sredstvo odvajanja riječi.

Suptrakcija bjeline, uz grafoaferezu, prisutna je i u sljedećem primjeru. Korisnica je izbacivši slovo <j> iz zapisa riječi je te suptrakcijom bjeline između riječi dobro i je asocirala na izgovor ovog izraza.

U statusu s Twittera iz sljedećeg priloga prisutna je pak adicija slova. Grafoparagogom i grafoepentezom dodana su slova u sredini, odnosno na kraju zapisa riječi. Funkcija je adicije slova u ovome tvitu imitiranje izgovora, odnosno njome se reprezentiraju određena reakcija i vikanje.

Permutacijom (premještanjem) bjeline u izrazu rečenica može dobiti i posve novo značenje. U sljedećem domišljatom primjeru bjelina je u izrazu vidimo se premještena tako da je glagol iz 1. l. mn. prešao u 1. l. jd., a značenje rečenice u potpunosti je promijenjeno.

3.4. Javna komunikacija

Kao što je već spomenuto, na društvenim mrežama korisnici sami određuju stupanj privatnosti i mogu biti u različitim relacijama s drugim korisnicima. Na društvenim mrežama postoje i osobe, stranice, grupe i sl. čiji su sadržaji potpuno otvoreni za sve ostale korisnike, odnosno svi ih korisnici mogu vidjeti, komentirati i dijeliti. Kod takvih profila postoji opcija followers, što znači da ih drugi korisnici slobodno prate bez slanja zahtjeva za prijateljstvom. Sadržaji, odnosno postovi na takvim profilima, uglavnom su fotografije multimodalnog karaktera:

Multimodalni tekstovi su dakle oni u kojima se odvija interakcija i integracija dvaju ili više semiotičkih resursa – ili modusa komunikacije – kako bi se postigle komunikativne funkcije teksta. Ti semiotički resursi uključuju aspekte govora, gestikulacije, proksimike, artefakte aktivnosti crtanja, slikanja, pisanja, arhitekture, snimanja slike i zvuka, kao i artefakte proizvedene IT tehnologijom. Primjeri multimodalnih tekstova uključuju: ispripovijedanu priču ili običan razgovor, tradicionalni i eksperimentalni roman, reklamni plakat, film, internetsku stranicu, izvedbu drame, glazbeni spot, spomenik, dječji crtež, itd. Lingvistički i diskursno utemeljeni multimodalni studiji iz svojih perspektiva doprinose novim čitanjima spomenutih tekstova.23

Dakle, takvi javni postovi na društvenim mrežama često dolaze u obliku fotografija sa zapisom, odnosno tekstom na samim fotografijama. Lingvistička analiza samo verbalnog teksta ili analiza same slike ne bi imala smisla, no zajedno oni oblikuju neki sadržaj u kojemu proces dolazi do izražaja jezično, a sudionici vizualno.24 Iako se multimodalni sadržaji na internetu javljaju najčešće u područjima javnog djelovanja, odnosno na slikama, postovima i sl. koji su svima dostupni i vidljivi, slični se primjeri mogu naći i na statusima i/ili komentarima korisnika društvenih mreža (usp. Marin Chillich). To su najčešće statusi i/ili komentari koji stoje u opisu fotografije postavljene na društvenu mrežu te su njihovi sadržaji smisleno neodvojivi. No ipak to nisu pravi primjeri multimodalnih sadržaja jer se takvi sadržaji najčešće javljaju, kao što je već spomenuto, u obliku fotografija unutar kojih stoji zapis. U multimodalnim sadržajima na internetu, što se najbolje može vidjeti iz primjera u ovome poglavlju, dolazi do stapanja slike i teksta te rijetko kada za takav sadržaj treba dodatno objašnjenje. Takvi sadržaji u većini slučajeva nastaju s namjerom nasmijavanja recipijenta te se brzo šire društvenim mrežama i internetom, a autor je najčešće nepoznat.

U ovome su radu na takvim primjerima najviše proučavani grafostilistički postupci u komunikaciji preko javnih sadržaja na društvenim mrežama. Također je proučavano koji se grafostilistički postupci u takvim slučajevima najčešće koriste i koja se područja najčešće komentiraju.

Politika je neizbježna tema na društvenim mrežama. Aktualne novosti iz svijeta politike svakodnevne su teme statusa, komentara, ali i slika koje uglavnom na ironičan i podrugljiv način prikazuju naše političare i vlast. Najčešće upravo takve slike s popratnim šaljivim komentarom postaju viralni hit na internetu te se velikom brzinom šire preko shareanja, tj. dijeljenja sadržaja na društvenim mrežama, portalima i ostalim područjima digitalnih medija. (Iako se termin viralan prvenstveno koristi u medicinskom diskursu i označava nešto što je zarazno, taj se pojam koristi i u digitalnoj komunikaciji: viralni sadržaj u digitalno doba podrazumijeva sliku, video, tekst, pjesmu ili drugi medijski sadržaj koji ima u sebi moć širenja preporuke i brzog prenošenja od korisnika do korisnika putem e-maila, društvenih mreža, televizije, radija i videoportala.)

Sadržaji kojima je prvenstvena namjena komentiranje politike, odnosno njezino kritiziranje na društvenim mrežama, često postaju prave male jezične igre. Što je veća razina ironije i podrugljivosti u tim sadržajima, to ih više korisnika odobrava, odnosno lajka i komentira.

Popularna satirička Facebook-stranica Di su pare? koja objavljuje sadržaje takvoga tipa ima više od 200 tisuća pratitelja. Naziv Di su pare? potekao je iz žargona urbane mladeži, a i administratori najčešće u rabe jezik koji je kombinacija žargona i govora splitskoga područja. Političari i aktualne političke situacije najčešći su predmet poruge. Osim političara česti su likovi domaće estradne zvijezde i drugi celebrityji poznati zbog svojih problema s alkoholom i drugim opijatima, koji se na razne načine satirično prikazuju. Upravo su jezične igre i grafostilistički postupci najčešći instrument za postizanje ironije i satire. Na stranici se najčešće objavljuju montirane, odnosno fotošopirane slike s popratnim opisom na njoj te oni zajedno čine cjelinu koja izaziva humor jer jedno bez drugoga ne bi imalo potpun učinak. U sljedećim se primjerima mogu uočiti grafostilistički postupci kojima se postiže humor.

Figure bjelina, kao i figure slova, mogu biti adicijske, suptrakcijske, supstitucijske, permutacijske i ekvivalencijske.25 U sljedećem satiričnom prikazu fiktivnog telefonskog razgovora između bivšeg premijera Ive Sanadera i bivšeg ministra branitelja Mije Crnoje, koji je tek nekoliko dana obnašao tu dužnost nakon formiranja vlade na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem, prisutna je permutacija bjeline. Naime, ovaj grafostilistički postupak koji je naizgled nastao nenamjerno kao posljedica krivog dekodiranja poruke, izruguje ministra Crnoju čije je registrirano prebivalište bila trošna koliba, što je bila aktualna vijest danima. Slikom se fingira kako bivši premijer Sanader, krivo razumjevši poruku, referira na popularan portal s grupnim popustima Crno jaje koji nudi razne jeftine smještaje. Grafostilističkim postupkom, odnosno permutacijom bjeline, postiže se sličnost između prezimena i imena portala, što je temelj za nastavak šale u kojoj Crnoja upravo svoju kolibu nudi kao jeftin smještaj.

U sljedećem prilogu prisutan je grafostilistički postupak dodavanja bjeline, odnosno adicija bjeline, u funkciji komentiranja aktualnih političkih zbivanja. Tako je na dan kada je bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora zbog ratnih zločina objavljen post na stranici Di su pare? u kojem se adicijom bjeline unutar imena Radovan dobio izraz rado van te se na taj način prikazala ironija u njegovoj situaciji s obzirom na to da je dobio kaznu od 40 godina »unutra«.

U sljedećem postu dva su pjevača, Alen Vitasović i Mladen Grdović, prikazana na šaljiv način uz grafostilistički komentar. Naime, suptrakcijom bjeline u zapisu zadnjih riječi poznate brojalice Par nepar bim bam bus dobio se naziv poznatog alkoholnog pića, aludirajući pritom na javnosti poznatu sklonost alkoholu kod obojice pjevača.

Na društvenim je mrežama, osobito na Facebooku, veliku popularnost stekao i već spomenuti bivši hrvatski premijer Ivo Sanader. Društvene su mu mreže nadjenule i nadimak Ćaća te je tako nastala i popularna krilatica »Ćaća se vraća« u vrijeme kada je Sanader izašao iz zatvora. Na temelju toga nastala je i grafostopljenica iz sljedećeg priloga. Fotomontažom se Sanaderov lik našao na benzinskoj postaji, a nazivu naše najpoznatije naftne kompanije Ine dodan je Sanaderov nadimak Ćaća, evocirajući tako posvojni pridjev muškog roda u hrvatskom jeziku te aludirajući na Sanaderovu upletenost u aferu s Inom. I u ovome slučaju grafostilistički postupak ima funkciju postizanja humora i kritike.

I u sljedećem prilogu prisutan je primjer osobite stopljenice. Na slici je prikazana pjevačica Alka Vuica, čije je ime također inspiracija za mnoge jezične igre na Facebook-stranici Di su pare?. U ovom primjeru prisutan je tip grafostopljenice u kojoj se jedna riječ pojavljuje unutar druge. Kada se grafostopljenica pojavljuje u takvom obliku, obavezno bi trebalo biti tipografsko isticanje,26 iako ga u ovome slučaju nema. Ovaj post jedan je od primjera multimodalnog teksta. Bez slike komentar ne bi imao smisla, kao ni obratno, odnosno oni su neodvojivi jedno od drugoga. S obzirom na to u ovome slučaju nije bilo potrebno tipografsko isticanje riječi unutar riječi jer je autor slikom dao do znanja na koga se referira, tako da je poruka grafostopljenice primateljima jasna.

U sljedećem pak primjeru ova je pjevačica prikazana kao pripadnik terorističke skupine al-Kaide. Autor je u ovome slučaju prepoznao sličnost imena pjevačice i imena spomenute skupine te je prebacivanjem spojnice u potonjem istaknuo njezino ime. Kao i u prethodnome slučaju, i u ovome primjeru grafostopljenica je u funkciji postizanja humora.

U sljedećem se prilogu javljaju grafičko stapanje i figura ekvivalentnih grafema. Pjevač Mladen Grdović poznat je ljubitelj bevande te je time inspirirana grafostopljenica koja spaja riječ bevanda i evanđelje. Ova grafostopljenica u sebi sadrži i figuru ekvivalentnih grafema s obzirom na to da se grafem <đ> u hrvatskome jeziku nekada zapisivao kao <dj>.

Figura ekvivalentnih grafema slična je grafoalijenaciji, samo što se pri tom postupku neki glas ili niz glasova bilježi prema grafiji istog jezika. Inspiracija za grafostilistički postupak iz sljedećeg priloga bila je izreka »Bros before hoes«, koja bi u slobodnom prijevodu glasila »Prijatelji ispred djevojaka« ili »Prijatelji su važniji od djevojaka«. Autor ovog komičnog posta primijetio je zvukovnu sličnost između prezimena Josipa Broza Tita i žargonizma bros te je supstitucijom grafema <s> sa <z>, koji su u engleskome jeziku ekvivalentni, nastala nova poruka koja bi u slobodnom prijevodu glasila »Broz ispred djevojaka«.

Na društvenim se mrežama često stilizacijom komentara i jezičnim igrama ismijavaju razni tipovi ili skupine ljudi ili poznate osobe koje se s njima povezuju. Jedna od takvih skupina su stanovnici Dalmatinske zagore, u narodu pogrdno zvani Vlajima, koji su nerijetko stereotipno promatrani, osobito u vezi s govorom. Smatra se da oni u govoru često koriste suptrakciju, najčešće početnih i završnih glasova, čime dolazi do spajanja riječi. U sljedećim je primjerima na slikama prikazan bivši splitski gradonačelnik i političar Željko Kerum, koji je zbog svojih javnih nastupa često ismijavan i karakteriziran kao primitivan.

Slika iz sljedećeg priloga nastala je kada je u Zagrebu bilo aktualno urušavanje dijela Slavonske avenije i nastanak rupe na cesti. Taj su događaj popratili mnogi satirični postovi i komentari, a ovaj prilog prikazuje Željka Keruma, koji je javnosti poznat i kao ljubitelj skupih automobila. On je fotomontažom prikazan pored spomenute rupe, a u komentaru možemo uočiti više grafostilističkih postupaka koji ilustriraju vlaški govor. Grafoapokopom u riječi ti, suptrakcijom bjeline i grafogeminacijom dobila se riječ gospett koja pokušava zapisom približiti izgovor izraza gospe ti koji često govore stanovnici toga područja. Na isti je način, suptrakcijom slova, odnosno grafosinkopom i grafoapokopom, taj govor prikazan i u opisu slike.

Na sličan je način nastao i sljedeći prilog koji ismijava isti tip ljudi. I u samom nazivu Facebook-stranice na kojoj su objavljeni ti postovi prisutna je grafoafereza, odnosno izostavlja se slovo <h> te tako nastaje izraz Rvatina koji se uglavnom koristi u negativnome kontekstu. Stereotipno se smatra kako je razina pismenosti tzv. Vlaja niža i da im je govor tvrd, pa se on reprezentira pravopisnim pogreškama kao u ovim slučajevima. U prilogu je prisutno nekoliko grafostilističkih postupaka. Grafoepenteza je vidljiva u umetanju slova <j> između <i> i <o>, po uzoru na ono što se čuje u govoru. Kao i u prethodnome primjeru, iskorišten je primjer izraza za koji se smatra da se učestalo rabi na tom govornom području (suje mu stomajke), a taj se govor pokušao dočarati grafoaferezom i adicijom bjeline.

Najčešći su grafostilistički postupci na društvenim mrežama, ali i u digitalnom diskursu općenito, grafoalijenacija i grafodomestifikacija. S obzirom na rasprostranjenost engleskoga jezika, upravo je on najzahvaćeniji grafoalijenacijom, a taj se postupak koristi radi bržeg pisanja ili postizanja humorističnog efekta. Sljedećih nekoliko postova prikazuje primjere grafoalijenacije i grafodomestifikacije čija je funkcija uglavnom postizanje humora.

U prvome primjeru na slici je lik Anakina Skywalkera iz planetarno popularnih filmova Ratovi zvijezda. Za potrebe filmova izmišljeni su likovi jedija, vitezova koji se bore na strani dobra, i sithova, sljedbenika mračne strane. Humor je postignut grafoalijenacijom, s obzirom na to da se nazivi tih likova u hrvatskome jeziku drugačije čitaju te se na taj način povezuju s pojmovima vezanim uz hranu. Izraz jedi koji označava ratnika viteza u engleskome se jeziku čita kao /ˈdʒɛˌdaɪ/ dok u hrvatskome izraz jedi označava 2. l. jd. imperativa glagola jesti. Izraz sith zvuči pak slično hrvatskom pridjevu sit. Tako je ovaj duhovit dijalog popraćen prigodnom slikom bez koje vjerojatno ne bi imao smisla.

Grafoalijenacija je prisutna i u sljedećem postu. Na slici je prikazan lik Conana Barbarina čije se ime čita kao /Konan/. S obzirom na to da je na dalmatinskome govornom području česta zamjena fonema /m/ fonemom /n/ te da izraz tko nam često glasi ko nan, autor ovoga posta prepoznao je sličnost s imenom lika. Stoga je slovo <k> zamijenio slovom <c> te se adicijom bjeline i supstitucijom slova <m> slovom <n> te suptrakcijom slova <t> u riječi tko dobio zapis istovjetan imenu lika te je post time ispunio svoju funkciju postizanja humora.

Kao ljubitelj alkoholnih pića često se na društvenim mrežama prikazuje i političar Vladimir Šeks. U sljedećem prilogu iskorištena je sličnost njegova prezimena i prezimena slavnog engleskog književnika Williama Shakespearea, autora poznate izreke »Biti ili ne biti?«. U ovome je prilogu na humorističan način iskorištena i ta izreka te je preoblikovana u izraz »Piti ili ne piti«, a prezime slavnog književnika preoblikovano je grafodomestifikacijom, odnosno zapisano onako kako se čita u hrvatskome jeziku kako bi uputilo na sličnost s prezimenom hrvatskog političara.

U sljedećem su se prilogu na humorističan način povezale riječi pjesme Darka Rundeka i poruka poslana Facebookovim chatom. S obzirom na to da se riječ seen izgovara kao /siːn/, što je istovjetno hrvatskoj riječi sin, u ovome se primjeru grafoalijenacijom riječ sin iz stiha pjesme zamijenilo pojmom seen. Humorističnost se postigla dodatno s prikazom poruke na Facebooku koja je poslana nekoj Eni, a Ena je i naziv spomenute pjesme.

Sljedeći prilog prikazuje viralni hit koji je u jednom razdoblju bio vrlo popularan na Facebooku. U središtu sadržaja bio je američki reper Kanye West, čije se ime izgovara /ˈkɑːnjeɪ/, što je istovjetno nastavku –kanje u hrvatskome jeziku koji se pojavljuje u nekim glagolskim imenicama. Nastale su mnoge šale na njegov račun te se našlo mnogo ovakvih primjera na društvenim mrežama među hrvatskim korisnicima. Grafem <j> iz hrvatskoga jezika zamijenjen je grafemom <y> engleske abecede te je riječ o grafoalijenaciji. Tako su nastali »novi« glagoli tipa sankanye, plakanye, skakanye, u ovome primjeru šminkanye, a redovito se uz njih pojavljuje fotomontirana slika američkog repera koji izvodi neku od spomenutih radnji te se time postiže dodatni duhoviti efekt. U ovome se slučaju taj efekt postiže i time što se u istoj riječi pojavljuje hrvatsko slovo <š> i hrvatskoj grafiji strano slovo <y>.

Sljedeća dva priloga s engleskog govornog područja, u kojima se pojavljuju interpunkcijske figure zapisa, preuzeta su s jedne od najpoznatijih Facebook-stranica, 9gag, koja ima više od 31 milijuna sljedbenika. Prvi od njih nastao je u vrijeme kada je Leonardo DiCaprio osvojio Oscara za glavnu mušku ulogu nakon što mu je ta nagrada godinama izmicala iz ruku. Internetom i društvenim mrežama proširili su se mnogi slični šaljivi postovi, memeovi, komentari, a ovaj je zanimljiv zbog dva grafostilistička postupka u opisima slike. U oba je prisutna adicija crtice koja stvara duhovitu dosjetku u vezi s radnjom filma. U filmu Leonardo DiCaprio glumi lika kojeg u divljini napadne medvjed, a slika izaziva humorističan efekt s obzirom na to da prikazuje Leonarda u borbi s medvjedom Winnie Poohom, likom iz dječje književnosti i animiranog filma, poznatom po svojoj dobroćudnosti i blagosti. Opisi slike dodatno pospješuju taj efekt s obzirom na to da referiraju na cijelu situaciju s dodjelom Oscara. U prvome opisu riječ unbearable »nepodnošljivo« crticom je rastavljena kako bi se istaknula riječ bear, što je komično s obzirom na to da borba na slici nije nepodnošljiva. U drugome opisu u riječi Oscar adicijom crtice ističe se riječ scar, »ožiljak«, te tako rečenica dobiva dvostruko značenje i može se prevesti kao »On mi je dao Oscara« i »On mi je dao ožiljak«.

Primjer adicije interpunkcijskog znaka, u ovom slučaju točke, prisutan je u sljedećem prilogu. Na prvoj je slici prikazan američki glumac Tom Hanks te je ispod slike napisano njegovo ime u obliku inicijalnog slova njegova imena te prezimena. U tom obliku (T. Hanks) njegovo ime zapisom podsjeća na riječ thanks, »hvala«, s umetnutom točkom unutar riječi. Komika se postiže drugom slikom na kojoj je puno malih glumčevih slika, a ispod toga je na isti način, adicijom točke, zapisano T.Hanks a lot. Ta rečenica dobiva dvostruko značenje, ono doslovno, da je na slici mnogo puta prikazan Tom Hanks, i ono koje se odnosi na frazu thanks a lot, »puno hvala«. I taj je grafostilistički postupak kao funkciju imao postizanje humora.

4. Zaključak

S obzirom na raširenost digitalnog diskursa posljednjih godina potonji postaje i temom stilističkih, pa i grafostilističkih istraživanja. U ovome su radu proučavani grafostilemi s područja SMS-komunikacije, komunikacije posredstvom aplikacija i na društvenim mrežama. Primjeri su grupirani u tri kategorije, prema stupnju privatnosti komunikacije. Za prvu kategoriju, koja obuhvaća SMS-poruke i komunikaciju putem aplikacija za razmjenjivanje poruka (iz koje nema mnogo primjera, s obzirom na to da je razina privatnosti visoka i takvi su primjeri nedostupniji), karakteristična je uporaba skraćenica, radi bržeg tipkanja i ekonomičnosti. Također se u velikoj mjeri koriste emotikoni, znakovi koji zamjenjuju postupke neverbalne komunikacije. U manje privatnoj, odnosno polujavnoj komunikaciji na internetu (koja je dostupnija za istraživanje) često se javljaju figure zapisa da bi se zapis učinio što zanimljivijim. Najveći se broj grafostilističkih postupaka na tom području izvodi pomoću supstitucije, a najčešće su to grafoalijenacije i grafodomestifikacije. Osim toga, česte su i grafostopljenice koje nastaju uklapanjem jedne riječi u drugu. U javnoj komunikaciji, koju karakterizira najmanji stupanj privatnosti, kao i u prethodnom području najčešće su grafostilističke figure supstitucije. Na području engleskog jezika često se rabe figure ekvivalentnih grafema. I u ovoj su kategoriji grafostopljenice čest slučaj, a prisutne su i figure nastale operacijom dodavanja (adicijom), i to najčešće dodavanjem bjeline. Funkcije su većine tih grafostilema očuđivanje zapisa i postizanje humorističnog efekta.

Literatura

1. Ayeomoni, M. O.(2012) A Graphostylistic Analysis of Selected Poems in Remi Raji's Web of Remembrance. U: International Journal of English Linguistics; Vol. 2, No. 5. 101-116.
2. Bagić, Krešimir (1994) Živi jezici. Zagreb
3. Bagić, Krešimir. Stopljenica: riječ, figura, kultura. (10. 5. 2016)
4. Bubaš, Goran (2000) Paradoksi interneta kao komunikacijskog medija. U: Medijska istraživanja: znanstveno- stručni časopis za novinarstvo i medije (god. 6, br. 2) 5-23.
5. Buljubašić, Eni. O multimodalnoj stilistici. (12. 5. 2016.)
6. Filipan-Žignić, Blaženka, Velički, Damir, Sobo; Katica (2012) SMS Communication – Croatian SMS Language Features as Compared with those in German and English Speaking Countries. U: Revija za elementarno izobraževanje (1855-4431) (god. 5, br. 1) 5-22.
7. Grbavac, Jacinta, Grbavac, Vitomir (2014) Pojava društvenih mreža kao globalnog komunikacijskog fenomena. U: Media, culture and public relations (god. 5, br. 2) 206-219.
8. Jaranović, Dijana (2015) Mobilne aplikacije i usluge računalstva u oblaku. (30 .4. 2016.)
9. Karlić, Virna (2015) Konverzacijska implikatura u sms diskursu. U: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (41/1) 49-63.
10. Katnić-Bakaršić, Marina (2001) Grafostilistika. U: Stilistika. Sarajevo.
11. Košćak, Nikola (2015) Uvod u grafostilistiku. Figure zapisa. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Skripta.
12. Kušić, Siniša (2010) Online društvene mreže i društveno umrežavanje kod učenika osnovne škole: navike Facebook generacije. U. Život i škola. br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. – 125.
13. Ljubić, Sandi. Upotrebljivost mobilnih aplikacija. (30. 4. 2016.)
14. Pranjić, Krunoslav (1983) Stil i stilistika. U: Uvod u književnost. Ur. Škreb, Zdenko, Stamać, Ante. Zagreb.
15. Stančić, Hrvoje (2011) Digitalna načela komunikacije. U: Digitalno doba. Masovni mediji i digitalna kultura. Ur.: Nada Zgrabljić Rotar. str. 58. Sveučilište u Zadru.
16. Van Leeuwen, Theo (2006) Towards a semiotics of typography. U: Information Design Journal+ Document Design 14(2), 139-155.
17. Vidak, Ivana (2014) Facebook, komunikacija 21. stoljeća. U: Praktični menadžment: stručni časopis za teoriju i praksu menadžmenta (god. 5, br. 1) 48-52.
18. Vrsaljko, Slavica, Ljubimir, Tea (2013) Narušavanje pravopisne norme u ranojezičnoj neformalnoj komunikaciji (na primjeru sms poruka i internetske društvene mreže Facebook). U: Magistra Iadertina (god. 8. br. 1.) 155-163.
19. Zgrabljić Rotar, Nada (2011) Masovni mediji i digitalna kultura. U: Digitalno doba. Masovni mediji i digitalna kultura. Ur.: Nada Zgrabljić Rotar. str. 38. Sveučilište u Zadru.