Studij stilistike

Stilske vježbe

Saška Rojc i ostale nestvarne djevojčice

Kada sam prvi put čitala zbirku Saške Rojc (Olje Savičević Ivančević) Puzzlerojc, prepoznala sam u njoj lirski subjekt srodan subjektu Marije Čudine u Nestvarnim djevojčicama. Nedugo sam zatim čitala intervju s Rojc koji je za Booksu vodio Marko Pogačar, a u kojemu je i sama autorica primijetila kako „Nestvarne djevojčice Marije Čudine imaju svijet srodan mome“. I zaista, brojna su mjesta premrežavanja tih dvaju subjekata. Mene će ovdje zanimati njihova komparacija, oblikovanje ženskoga identiteta, seksualnosti i detekcija i čitanje infantilnosti njihovoga pogleda.

Komparativna analiza reklama socijalizma i tranzicije iz perspektive vizualne sociosemiotike

U ovom radu bit će prikazane reklame odrabranih proizvoda koji su postojali i reklamirali se u razdoblju socijalizma, a ujedno i u razdoblju tranzicije. Nužna je usporedba prezentacije istih proizvoda u različitom vremenu kako bi se čim bolje prezentirala društvena stvarnost reflektirana u oblikovanju reklamnih diskursa te kako bi se načinio čim vjerodnostojniji pregled ideologija prezentiranih u diskursima i transformacija kupaca kroz vrijeme.

Hrvatski rječnici od socijalizma do tranzicije

Tatjana Pišković u svome tekstu Perpetuiranje rodnih stereotipa u hrvatskim rječnicima (2016) uz Anićevu pomoć zaključuje: Rječnik se drži nepristranim tekstom čiji autori i urednici jednostavno registriraju jezičnu uporabu i izvještavaju o njoj. Nekoliko redaka kasnije shvaćamo da se samo šalila i da rječnik ne samo da selektivno registrira jezičnu uporabu koja postoji u nekoj kulturi nego tu uporabu i konstruira i kreira.

„Erotika“ – golotinja kao put u (ne)slobodu

U ovom će se radu analizirati brojevi erotskoga časopisa Erotika iz 1990. godine, zagrebačke „revije za kulturu i umjetnost ljubavi“, koja je izlazila krajem 1980-ih i ugasila se 1990. godine, kako bi se usporedili suvremeni stavovi o seksualnosti s onima iz 1990. godine i kako bi se istražilo kako je pojava golih ženskih tijela utjecala na njihovu seksualnu slobodu, ali i na slobodu općenito.

Tema Maleš

Dio polaznika izbornog kolegija Mislim, dakle, gdje sam, koji se izvodio u ljetnom semestru akademske 2017/18. godine, za seminarsku je zadaću trebao napisati književnu kritiku zbirke pjesama Mutno Branka Maleša (HDP, 2017). Ovdje donosimo kritike troje studenata.

Tema Mićanović

Dio polaznika izbornog kolegija Mislim, dakle, gdje sam, koji se izvodio u ljetnom semestru akademske 2017/18. godine, za seminarsku je zadaću trebao napisati književnu kritiku zbirke pjesama Obrt za pranje perja Miroslava Mićanovića (MeandarMedia, 2017). Ovdje donosimo kritike triju studentica.

Psihonaracijom i simbolizacijom do stila i muškosti

U hrvatskoj književnoj historiografiji Šegedin je zapamćen kao pisac koji filozofijom egzistencijalizma i naglašenom analitičnošću dokida socrealistički mimetizam u hrvatskoj književnosti. Teme koje su obilježilje Šegedinov cjelokupni opus jesu čovjekova osamljenost i otuđenost, psihička previranja i moralne dvojbe vezane uz samorealizaciju pojedinca, nemogućnost autentičnog čina, ali i neposredne komunikacije s Drugim, tjeskoba povezana sa spoznajom slobode i odgovornosti. Kako u romanima tako i u novelama Šegedin zbog „misaone čistoće“ žrtvuje tradicionalne narativne kategorije. Događajnost je potisnuta u drugi plan, Šegedinova proza prati često dinamiku misli likova koji pak „govore ili kao u bunilu, ili racionalnom logikom nekog udžbenika filozofije“.

Na bijelome frontu

Nije neobično osvrt na pojedinu knjigu započeti njezinim naslovom. On nas uvodi u nadolazeće iskustvo čitanja, funkcionira kao ključ kojim se otvaraju vrata i ulazi u prostor teksta. Ipak, zadržati se na naslovu nije uobičajena praksa, tražiti od njega više no što nam on eksplicitno nudi gotovo je neprimjereno, analizirati ga kao što se analizira pjesma ili pojedini redak često se čini potpuno izlišnim. Međutim, ponekad se dogodi da nas naslov zatekne svojom snagom, izgovorimo ga i uvidimo kako isti nije tek početak umjetničke tvorevine, već je i sȃm umjetnost.

Stilizacija

U ljetnome semestru 2014. godine vodila sam seminar iz kolegija Stilistika. U sklopu rada u seminaru studentima sam zadala da prouče i kopiraju autorske stilove četvero hrvatskih književnika. Kao predložak sam ponudila pjesmu Ivana Slamniga Navek je nekak bilo, pjesmu Anke Žagar skoro noćenje i dalje skoro, ulomak iz romana Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleže i ulomak priče Parti je bio u uzlaznoj fazi Roberta Perišića. Zadatak je bio analizirati ponuđene stilske rukopise, izdvojiti njihova najvažnija stilska obilježja i pokušati ih rekreirati u vlastitim tekstovima.

Reci to glasno

Reklamna kampanja Reci to glasno, u kojoj je raspisan natječaj za najbolje plakate s porukama građana, trajala je desetak dana. Svrha joj je bila promocija tvrtke Outdoor Akzent i reklamnih panoa kao moćnog i relevantnog medija. Kampanja je imala ogroman odjek – publika je kreirala preko deset tisuća plakata kojima su glasači dodijelili gotovo milijun glasova.