Uvod
Doba sveopće digitalizacije sa sobom donosi promjene u svim aspektima ljudskog života. Koncepti koji su donedavno postojali samo u fizičkom obliku u novije se doba sele u svijet digitalnih medija. Književnost, koja je stoljećima bila zamisliva samo u obliku opipljive knjige, danas dobiva i svoje elektroničke verzije. Relativno je nova pojava u tom polju da su društvene mreže postale platforma na kojoj nastaje specifičan oblik »književnih« djela. Brojne su polemike o aspektima koji bi djelo činili književnim, ali u ovom se slučaju pojam »književni« koristi u kontekstu tekstova nastalih preuzimanjem formi djelā koja se općenito smatraju književnošću. Tu se ističe poezija koja je s obzirom na svoju počesto kratku formu najprilagodljivija promjenama medija u kojima se pojavljuje. Upravo je zbog toga poezija najprisutnija u književnom životu društvenih mreža, posebice Instagrama.
Instagram, društvena mreža prvenstveno osmišljena kao slikovni spomenar njegovih korisnika, s vremenom se unapređuje i širi, te se razvijaju nove mogućnosti njegova korištenja. Bez obzira na to, Instagram zadržava prvotnu koncepciju društvene mreže na kojoj se prije svega dijele slikovni zapisi. Takav način komunikacije zahtijeva formu dovoljno kratku da stane u taj okvir. Rupi Kaur, kanadska umjetnica indijskog podrijetla, jedan je od prvih autora koji su se počeli baviti takvom formom i svoje stvaralaštvo kasnije objavili u zbirkama pjesama. Ona je već 2014. godine objavila prvu zbirku koja je postala svjetskim bestsellerom. Njezina je knjiga na svjetskoj razini popularizirala i potaknula objavljivanje sličnih tekstova.1 Iako s odmakom od nekoliko godina, takav se način pisanja poezije pojavio i u hrvatskoj »instagramskoj književnosti«. Osim medija koji razlikuje poeziju na Instagramu od one u knjigama, velika se razlika očituje i u izostanku urednika i recenzenata kao »filtera« koji bi utjecali na objavljivanje (pa i na konačan izgled objavljenih) pjesama. Zato je bavljenje poezijom takve vrste omogućeno velikom broju ljudi, bez ikakve vrijednosne kontrole.
S obzirom na to da su se društvene mreže pokazale budućnošću komunikacije, postavlja se pitanje je li Instagram-poezija budućnost poezije kao takve.2
Metodologija
Nepostojanje više instance koja bi utjecala na mogućnost objavljivanja autorskih radova potaknula nas je na detaljnije istraživanje tog fenomena, s obzirom na to da se put do objavljivanja značajno smanjio i sveo isključivo na autora, bez intervencija urednika, lektora, recenzenata, korektora, kritičara... Budući da govorimo o kontekstu društvenih mreža za koje je karakteristično mjerenje kvalitete popularnošću (brojem pratitelja i lajkova), polazište odabira tekstova za analizu bilo je upravo to. Odabrale smo četiri profila, dva s većim, dva s manjim brojem pratitelja i lajkova. Nakana je analizirati teme i motive koji čitatelje privlače i navode da »zaprate« nekog instagramskog pjesnika ili pjesnikinju, te vidjeti kakve su čitateljske sklonosti korisnika Instagrama kad je riječ o poeziji. S tim u vezi, zanimalo nas je utječe li povećanje broja pratitelja i širenje čitateljske publike na promjenu rada autora te postaju li zapravo korisnici/recipijenti upravo ona instanca koja »tjera« autore na unošenje manjih ili većih promjena u vlastito stvaralaštvo.
Ankorana
Profil @ankorana trenutno (18. 10. 2022) broji 7190 pratitelja. Autorica je počela objavljivati 12. lipnja 2019. U tom je periodu postavila 178 objava, a broj lajkova s prosječnih 150 u prvim mjesecima porastao je na petstotinjak u posljednjim objavama. Iza profila stoji anonimna autorica o kojoj se u medijima piše da je profesorica hrvatskoga jezika i književnosti iz Dalmacije. Dosad je dala nekoliko anonimnih intervjua te objavila zbirku poezije (Ankorama, Naklada Fragment, 2021).
Upravo je Dalmacija najčešća tema njezinih pjesama, a i samo ime profila preuzeto je s tog područja. Naime, ankorana znači usidrena. Svoje je prve objave gotovo isključivo pisala na čakavskom narječju. Dijalektalnost se očituje na fonološkome, morfološkome i leksičkome planu. Autorica ne nudi svojevrstan rječnik manje poznatih izraza kojih je, za one koji nisu s toga govornog područja, doista mnogo te je zbog toga smisao teksta katkad teško dosežan. Teme kojima se bavi pripadaju sferi obitelji, ljubavi i nostalgije te su uvijek smještene u prostor uz more. Uspijeva ne prijeći granicu klišeiziranja i pretjerivanja ubacujući elemente humora, žargonizme iz nekih prošlih vremena (npr. Vila Ravijola). Pjesme, iako su relativno kratke (četiri-pet strofa), imaju narativnu liniju koja kulminira i dođe do poante u posljednjem stihu.3 Primjerice, u pjesmi »Otočić« iz gotovo isključive uporabe deminutiva koji sugeriraju sitne segmente njezina idealnog života, završnim stihom sagradila sam otok ukazuje na to koliko su i te manje »životne radosti« (kućica, oblačići, konopčić, curica, pragić), važne i životvorne.
Njezine novije objavljene pjesme na profilu s druge su strane gotovo isključivo pisane standardnim jezikom (s tek pokojim dijalektalnim leksemom ili fonološki nelektoriranom riječju). Pjesme tematiziraju nesretnu ljubav dočaranu motivima iz priobalne zbilje (jedrenjaci, more), a tek povremeno prelaze u metaforičnost koja u većini slučajeva nije preapstraktna te pripada nekim općim mjestima (polažem ruku na horizont). Izraz postaje malo provokativniji. Dok u ranim pjesmama spominje svetce i obiteljsku tradiciju, u najnovijim se mogu pronaći erotski elementi (npr. pjesme »Moje haljine te poznaju« i »Dok zvoni Zdravomarijo«). Na autoričinu odluku da promijeni leksik pjesama moglo je utjecati povećanje broja pratitelja/čitatelja. Širenje čitateljske publike moglo je dovesti do prilagođavanje pjesama s ciljem lakšeg shvaćanja i posljedičnog povećanja popularnosti profila.
Od prve do najnovije objave autorica nije mijenjala njihov grafički dizajn: u desnom dijelu slike nalazi se bijela podloga na kojoj je tekst napisan crnim slovima (na računalu), a lijevu polovinu slike čini fotografija povezana s temom pjesme. U opisu objave uvijek je naveden autor fotografije te su dodani hashtagovi4 #dalmacija #poezija #ankorana #more i #ljeto.
Pjesmeomirni
Ovaj Nepoznati Pjesnik, kako sam sebe naziva anonimni autor, u periodu od 14. veljače 2019. do danas objavio je 954 pjesme. Trenutno ga prati 1167 ljudi, a broj lajkova je s tridesetak na najstarijim porastao na sedamdesetak (katkad stotinjak) na najnovijim objavama. U opisu profila stoji tekst kojim kreator objašnjava da je Mirna njegova prijateljica i da mu je cilj napisati joj 3000 pjesama kako bi se u njega zaljubila. Dovodi se u pitanje identitet i postojanje njegove ciljane publike – je li to samo jedna djevojka kojoj se javno i hirovito obraća ili piše kako bi zabavio svoje pratitelje.
Svaka njegova pjesma sastoji se od četiri stiha, a prvi je uvijek isti – vokativ (nominativnoga oblika): Mirna,. Sve su mu pjesme rimovane na način da su preostala tri stiha pisana srokom aba. Iako pjesme započnu izravnim obraćanjem, posljednji stih nerijetko krije obrat. Jezik kojim piše razgovoran je, jednostavan i često suptilno vulgaran kad upozorava Mirnu da njihove gamete propadaju ili napominje da se na travi nije češao zbog mrava. Neke su pjesme gotovo nalik porukama koje se šalju u neslužbenoj, svakodnevnoj komunikaciji. Iako je svaka pjesma ljubavna, niti jedna nije tipična za takvu vrstu lirike – pjesme su ironične i tematika se ostvaruje svakodnevnim motivima (njihov odnos opisuje analogijom s oplodnjom ribā, isprepliće blagdan Valentinova s filmskim žanrom ljubavne komedije, spominje njihovu komunikaciju putem Instagrama...). Pjesme su naslovljene, a ti nerijetko atraktivni naslovi najavljuju temu ili glavne motive (tako pjesma »Riječni snajperist« tematizira pisanje i korištenje interpunkcijskih znakova).
Pjesnik se služi fonetiziranim anglizmima (dejt), poslovicama, žargonizmima, vulgarizmima, što samo povećava dojam svakodnevne, svima poznate opuštene komunikacije. Iako se pjesme na prvi dojam mogu shvaćati banalnima i trivijalnima, u njima je mnogo zanimljivih i duhovitih preokreta, elemenata popularne kulture, ali i pomalo neočekivanih elemenata antičke kulture (pjesma »Zlostavljačica Erato«).
Osim što s vremenom od početne sumnje u to ima li Mirna dečka prelazi u samouvjerenost, autor mijenja sâm »format« teksta. Naime, prva je objava napisana rukom, velikim tiskanim slovima, plavom penkalom na papiru iz bilježnice te postavljena kao višestruka slika (nekoliko fotografija papira koje se listaju nakon što korisnik klikne na početnu). U tih je nekoliko fotografija prikazan proces stvaranja prve pjesme, pri čemu su neki dijelovi preoblikovani, premješteni ili u potpunosti izbačeni. Sve buduće objave pisane su na računalu, bijelim slovima na jednobojnoj pozadini (i te se boje periodično mijenjaju, što profilu daje estetičnost). Samo je još jedna objava (»Canʼt unsee«) popraćena fotografijom koja prikazuje ono što pjesma opisuje – koncert u AKC-u Medika i pjevača koji Mirni izgleda kao da je u guzici, a ne u srcu.
Zalutalipjesnik
Kad je riječ o Instagram-poeziji, uvjerljivo je najpopularniji hrvatski profil @zalutalipjesnik. Njegovu poeziju na ovoj društvenoj mreži prati čak 46, 7 tisuća ljudi. Od prve objave u rujnu 2020. (na kojoj je trenutno 61 lajk) do današnje (854) broj je lajkova porastao na pet, šest, sedam, a ponekad čak i na deset tisuća. Većina su objava kratke pjesme, a ponekad autorica (koja nije anonimna: znamo da iza profila stoji devetnaestogodišnjakinja Nikolina Hrubik), postavlja i svoje fotografije te fotografije svojih dviju, u vlastitoj nakladi izdanih, knjiga. U intervjuima pjesnikinja navodi kako su joj upravo porast broja pratitelja i niz pozitivnih reakcija bili vjetar u leđa.
U prvim objavljenim pjesmama pisala je o Zagrebu, zagrebačkim ulicama (pronalazimo maleni ciklus pjesama u jednoj objavi u kojoj se spominju toponimi kao što su Praška, Ilica, Bogovićeva...), ali tematizirala je i svakodnevni te noćni život grada, npr. čekanje pod satom i odlaske u kafiće. Starije pjesme nisu rimovane, a autorica više-manje poštuje pravopisna pravila. Lektorsko bi oko doduše zamijetilo da primjerice poneki zarez ipak nedostaje te da tu i tamo stoji grafem dž na mjestu na kojemu bi trebao biti đ i obratno. Novije su pjesme gotovo aforizmi, svedene su na svega nekoliko riječi, dva-tri vrlo kratka stiha5 koji imaju formu izjavne rečenice i apsolutne istine (ljubav može biti / i / butelja vina). U slučaju instagramske poezije, okolnim proznim tekstom (nužnim za prepoznavanje i imenovanje aforizma), mogli bismo nazvati kontekst – ljudsku zbilju na društvenim mrežama koju povremeno iznenadi poetska objava, odnosno objava u kojoj, zbog forme, korisnici prepoznaju da se radi o pjesmi te automatski, ne procjenjujući njezinu umjetničku vrijednost, osjećaju da su pročitali nešto poetsko. Ovdje bi valjalo spomenuti i činjenicu da neki pjesnički profili, kako bi povećali svoju vidljivost, plaćaju oglase koji se pojavljuju novoj ciljanoj publici – korisnicima koji ih ne prate!
Teme kojima se @zalutalipjesnik isprva bavio – osim grada, o kojemu iz opisa doznajemo da je pretrpio mnoge nedaće (COVID, potres) – ponajviše su ljubavne (katkad eksplicitno, a katkad u prenesenome značenju, npr. kada uspoređuje ljubav s ružom, a strasti s trnjem). Ne nedostaje općih mjesta (pravo vrijeme, krivo mjesto; vodili smo stalne borbe; ja više nisam ja), ali ono što bi moglo biti karakteristično za generaciju kojoj autorica pripada motivi su prvih tinejdžerskih sloboda, osjećaj buntovništva i zanesenosti koji stoji iza čestog spominjanja cigareta, alkoholnih pića, gradskih haustora i nebodera.
U novijim pjesmama prevladava usredotočenost subjekta na sebe, samoohrabrivanje i motiviranje.6 Sve su novije pisane tako da se iz ženske perspektive obraćaju ženama (dok je u prvim pjesmama lirski subjekt znao biti i muškarac).
Pjesme nisu naslovljene, a ona koja počinje stihovima njoj treba / vjetar u kosi, dobar je primjer balansiranja pjesničke uzemljenosti i sanjarsko-umjetničkoga pristupa (smjestiti svoje oluje). Ipak, ta pjesma, za razliku od one koju ćemo ovdje citirati cijelu: đin tonik / jedan kofer / ti sretna / i to je to, broji nekoliko tisuća lajkova manje i nekoliko desetaka komentara manje. U komentarima generalno možemo vidjeti žene koje označavaju jedna drugu sugerirajući emojijima neki zajednički, slično proživljeni, događaj uz džin.
Gorilla_gringo
Eruditski najkompleksniji, najhumorističniji i najindividualniji profil među analiziranima jest @gorilla_gringo. Ima 785 pratitelja te između 100 i 200 lajkova po objavi (što, za period od godine dana, jest puno više od početnih 15-ak). Ipak, smatramo da je to nedovoljno za autentičnost autora koji je zapravo svoj privatni profil i duge opise pretvorio u fotografije pjesama ispisanih na pisaćoj mašini.7
Njegovi naslovi, iako kreativni (»Jež je samo kaktus-miš«, »Nožni pazuh«, »Modra ralica«, »Stonoga ravnih stopala«...) ne sugeriraju ono što se u pjesmama tematizira. On progovara o malograđanštini, pop-kulturi, kaparima, životinjama, nedovoljnom interesu javnosti za činjenicu da su Emilija KOKIĆ i Miljenko KOKOT supružnici (pjesma »Grah s četiri lista«)... Poigrava se riječima i rimom, duhovito pristupa svakodnevici, ne zazire od vulgarnosti i humora. Piše, primjerice, to da je Nina Badrić Bjelorusija svijeta (pjesma »Nožni pazuh«). Ponaša se kao komentator društvene situacije, kojoj nerijetko pristupa i autoironično (pjesma »Talijanka Boška Balabanka«). U njegovu pjesništvu dosta je motiva preuzetih iz klasične filozofije i antičke mitologije – spominje Sokrata u supermarketu, zlatnog Atosa, prijana Plutona...
Osobito je zanimljiva činjenica da je prvu pjesmu »Brk nadvojvode Franje Ferdinanda« na svome profilu svjesno objavio dvaput, s razmakom od godinu dana. Za drugu objavu potpuno iste pjesme (ako zanemarimo nekoliko nadodanih interpunkcijskih znakova), »zaradio« je 20-ak lajkova više. Da autor razmišlja o poziciji iz koje piše svjedoče njegovi (još uvijek) dugi opisi; primjerice, u opisu pjesme »Stonoga ravnih stopala« bavi se pjesničkom obmanom. U opisima fotografija on detaljnije elaborira temu koju je samo zagrebao u pjesmi, pri čemu ima humora i ironije.
Tijekom vremena opus na tematskoj razini nije mu se naročito mijenjao: ono ključno i specifično u njegovim pjesmama čak nisu motivi, nego pjesnički obrat kojim svaki put iznenadi i očudi dotadašnji tok teksta, utemeljenog na elementima svima nam poznate svakodnevice kao što su gljive na pizzi, trilogija »Gospodar prstenova« ili reklama za povećanje penisa.
Zaključak
Kako je i pretpostavljeno, pjesnički Instagram-profili, koji su tijekom vremena ozbiljnije povećali broj pratitelja, znatnije su i stilski modificirani. U slučaju pjesnikinje @ankorana, to se najzamjetljivije očituje u prelasku s pisanja na dijalektu na pisanje na standardu, te češće bavljenje ljubavnim temama (koje su u počecima dobivale najviše lajkova). Kod profila @zalutalipjesnik značajno se smanjila duljina pjesama – one su svedene na dva-tri kratka stiha uobličena u afirmacijsku poruku. Pokazalo se da profili koji (zasad) ne dopiru do tako široke mase (@gorilla_gringo i @pjesmeomirni) njeguju kreativniji pristup, udaljeniji od općih mjesta i klišeja.
Većini pjesama zajednička je kratka forma koja zahtijeva nisku razinu koncentracije i ne zadržava pozornost čitatelja duže nego neki kraći video na Instagramu. One su prilagođene korisniku Instagrama kojemu je cilj konzumirati što veću količinu sadržaja u što kraćem periodu.
U procesu objavljivanja takve poezije ne pojavljuju se stručnjaci I književni kritičari. Sve je prepušteno lajkovima i komentarima čitatelja. Nove pratitelje dobivaju temeljem povećanja reacha8 ili izravno dopiru do čitatelja plaćenim oglasima. Rijetko se ispod pjesama pišu negativni komentari te zato negativna kritika gotovo da i ne postoji u instagramskoj lirici. Velik broj lajkova i pozitivnih komentara lako navodi neupućenog čitatelja na ideju da je pročitao uspio književni uradak.
Na početku teksta postavljeno je pitanje je li poezija na Instagramu budućnost poezije kao žanra. Nakon proučavanja ovih tekstova možemo zaključiti da, iako je poezija u tom obliku dostupnija ljudima i kao čitateljima, ali i kao autorima, ona (barem zasad) ne dostiže razinu kompleksnosti poezije u »tradicionalnom« smislu.
Poveznice na profile
Literatura
- Berens, Kathi Inman. 2019. »E-Lit’s #1 Hit: Is Instagram Poetry E-literature?«. (Posjet 7. listopada 2022.)
- Katana, Petra. 2019. »Poezija kao prostor intimnog i javnog«. U: Przekłady Literatur Słowiańskich, 9: 59–72.
- Kovalik, Kate i Curwood, Jen. 2019. »#poetryisnotdead: understanding Instagram poetry within a transliteracies framework.« (Postjet 7. listopada 2022.)
- Pâquet, Lili. 2019. »Selfie-Help: The Multimodal Appeal of Instagram Poetry«. U: The Journal of Popular Culture, Vol. 52, No. 2., 296–314. (Posjet 12. listopada 2022.)