Knjiga How to Rap: The Art and Science of the Hip–Hop MC zanimljiv je uvod za svakoga koga zanima umjetnost »rapanja«, bilo kao promatrača, bilo kao aktivnog stvaraoca. Usredotočimo li se na njezin sadržaj, doznat ćemo kako rap shvaćaju oni koji se njime aktivno bave. Napisana je naime kao skup praktičnih savjeta koje nude neka od istaknutijih imena suvremene hip–hop scene kao što su Kool G Rap, Big Daddy Kane ili članovi sastava Public Enemy. Knjiga je podijeljena u četiri poglavlja. Prvo se tiče sadržaja pjesama, odnosno temâ, oblikâ i alatâ za njegovo prenošenje. Drugo govori o toku odnosno tzv. »flow-u«, o rimi i ritmu te njihovu odnosu. Treće je poglavlje posvećeno savjetima vezanima uz proces pisanja, dok je u četvrtome riječ o izvedbi samih pjesama. Budući da je ovaj rad zamišljen kao stilistička analiza, ticat će se prvenstveno tema iz prve polovice navedene knjige. Drugim riječima, cilj je rada ukratko prikazati stilske figure prisutne u pjesmama na albumu »Dvojko« (2023) splitskog rapera Vojka V. U tu je svrhu analizirano osam pjesama s albuma, sve osim poduže i eksperimentalne kompozicije »Tour life«, koja je, u trajanju od 20 minuta, zapravo kompilacija dvadeset i jedne kraće pjesme te bi kao takva, po mom mišljenju, iziskivala individualan tretman. Osim toga, osam analiziranih pjesama međusobno se tematski mnogo više razlikuju nego što bi se to moglo reći za dvadeset i jednu pjesmu utkanu u »Tour life«.1 Stoga vjerujem da izostavljanje navedene kompilacije pjesama iz ove analize neće znatno ograničiti uvid u stilsku vještinu splitskoga rapera, ne zato što »Tour life« nije vrijedna i kvalitetna kompozicija, nego jer su ostale pjesme dovoljne da se prikažu osnovne crte autorova stila. Konačno, riječi će biti i o onome što se s rapom prvenstveno asocira, a to jesu rime.
U analizi je kao referentna točka korišten Rječnik stilskih figura Krešimira Bagića, tj. podjela istih na figure dikcije, konstrukcije, misli, diskursa i figure riječi odnosno trope. Jedina iznimka u tom pogledu jest uključenje opkoračenja, kojega u navedenoj knjizi nema te diferencijacija između neologizma i posuđenice. Ono što je također važno napomenuti jest da analiza upućuje na korištenje različitih stilskih figura u pjesmama, a ne donosi ukupan broj primjera u kojima se pojedine figure koriste. Moguća manjkavost takvoga pristupa leži u činjenici da analiza ne ilustrira u potpunosti ures analiziranih pjesama, ali to će na potrebnim mjestima biti ispravljeno dodatnim komentarom.2 Raspravljačkom dijelu rada dodana je tablica u kojoj je moguće vidjeti raspored stilskih figura po analiziranim pjesmama te njihove reprezentativne primjere.
Figure dikcije
Figure dikcije najzastupljenija su vrsta figura na analiziranom dijelu albuma. Što se Vojkove stihotvoračke vještine tiče, ona se u prvom redu očituje u brojnim vokabularnim inovacijama pa tako posuđenice koristi u sedam, a neologizme3 u pet različitih pjesama. Osim toga, s neologizmima se često poklapa i kalambur, kao način stvaranja novotvorenica. Nadalje, s obzirom na općeprihvaćenu formu raperskih pjesama, ne čudi sveprisutnost epanalepse – samo jedna pjesma ne sadrži refren koji se minimalno dvaput ponavlja. Tu se ipak ističe pjesma »Sharebedžija« u kojoj je epanalepsa realizirana na drugačiji način – svaki se stih temelji na formuli činim x pa me zovu y. Ostale česte, epanalepsi srodne figure također utemeljene na ponavljanju, a koje se uvelike oslanjaju na ritam samih pjesama, jesu batologija, geminacija, epizeuksa i anafora te nešto rjeđe epifora i paregmenon. Među njima posebno treba istaknuti batologiju (u pjesmama »Opa«, »Bunga party«, »Nikoliko«, »Ela«) te epizeuksu u pjesmama »Nikoliko« i »Mamacita«, gdje pomoću epizeukse autor vrlo vješto prati brzi ritam pjesme.4 Kada se radi o postupcima vezanim uz ritam, neizostavno je i opkoračenje - autor ga koristi u dvjema pjesmama, ukupno četiri puta.5
Nadalje, na razini zvukovne podudarnosti i rime, Vojko se najčešće koristi homeoteleutonom (očekivano prisutan u svim pjesmama), homeoarktonom6 i aliteracijom,7 nešto rjeđe homeoptotonom i asonancom;8 pojavljuju se i dva primjera afereze te jedan poliptoton. Ipak, Vojkove vješte dosjetke i šaljivi »punch line-ovi«, najčešće su ostvareni pomoću etimološke figure, nerijetko i lažne etimologije, te antanaklaze. Primjera radi, već spomenuta pjesma »Sharebedžija« cijela se zapravo temelji na vještoj uporabi neologizama i etimoloških figura:
Ne berem nijednu bazu pa me zovu neber. – neologizam, etimološka figura
Tipkam u notepadu pa me zovu notepeder. – neologizam, etimološka figura
Nosim uske majice pa me zovu uskličnik. – lažna etimologija
Sidim isprid kuće pa me zovu predsjednik. – etimološka figura
Figure konstrukcije
Figure konstrukcije nisu toliko česte u analiziranih osam pjesama, ali pojedine su vrlo zastupljene i u Vojka V i u raperskim pjesmama općenito. Tako Vojko V u dvjema pjesmama koristi enumeraciju;9 ona je osobito efektna u pjesmi »Opa«, gdje su predmet nabrajanja stihovi same pjesme:
Prvi lajn je tu da se rimuje na drugi.
Drugi zbog prvoga završava na ugi.
Treći lajn je filler i završava na brate,
tako da u četvrtom ti mogu jebat mater.
Osim enumeracije, splitski raper često koristi antimeriju i to tako da sebe apostrofira u trećem licu, bilo da se naziva Andrijom, Vojkom V ili Vojkom Vrućinom, i to najčešće na način da iznosi različite konstatacije o sebi, npr. Vojko V je ekstraterestrijalno biće (»Opa«). Od figura konstrukcije Vojko koristi i anadiplozu (vidljiva u prvim dvama stihovima u primjeru iznad) i sinonimiju (jel se radi, jel se dela? u pjesmi »Ela«).
Figure riječi ili tropi
Ako se rap po nečemu razlikuje od ostalih stilova popularne glazbe, onda je to kreativna kombinacija različitih ritmova i često vrlo sažetog, ali značenjski nabijenog teksta. Vještiji raperi koriste razne postupke kako bi izbjegli ritmičku i semantičku monotoniju teksta te dodatno obogatili svoj glazbeni izraz. Budući da je već bilo riječi o figurama kojima se postižu razna zvukovna podudaranja unutar stihova i šire, valja nešto reći o figurama koje se zasnivaju na značenju riječi. Postoje različiti načini »igranja riječima«. U kreativnoj praksi Vojka V izrazito važnu ulogu ima amfibolija – pomoću nje se izvode iznenadni značenjski zaokreti. Na amfiboliji se temelji tekst pjesme »Sharebedžija«, o čemu zorno svjedoči sljedeća rečenica: Uvik sam za ručak pa me zovu zaručnik. Na sličan način autor koristi i anominaciju, a ima i nekoliko primjera antonomazije (Vojko V je novi Zidane u pjesmi »Opa«). Zanimljivo je da su epiteti relativno rijetki (pojavljuju se u pet od osam analiziranih pjesama), što upućuje na to da Vojko V ne pribjegava opisima i karakterizacijama koji se njima provode. Splitski se raper najčešće izražava deklarativno (npr. usta su mi suha umjesto suha usta), što bi se moglo proglasiti jednom od temeljnih odrednica njegova stila. Ono čega u pjesmama ne manjka jesu metafore. Od ostalih je figura riječi osobito je naglašena poredba te njezina podvrsta komparacija. U tom se pogledu najviše ističu pjesme »Ela« i »Nikoliko« u kojima se poredba javlja čak dvadeset i tri puta. To će najbolje dočarati četiri stiha iz potonje pjesme:
Ne pitaj me, ništa ne znan.
Šetam okolo ka šestar.
Plešem ka da sičem drva.
Vozim ka da sam sa brda.
Figure diskursa
U analiziranim pjesmama najrjeđe su figure diskurza – javljaju tek dvije: sentencija i korekcija, s tim da je znatno zastupljenija potonja (javlja se u četiri pjesme). Ipak, sentencija je po svojoj naravi znatno upečatljivija figura od korekcije, što je osobito znakovito u glazbi, gdje se zna dogoditi da pojedini stihovi postanu dijelom popularne pa i opće kulture.10 Iz tog razloga nije zgorega ovdje izdvojiti obje sentencije koje Vojko V koristi, prvu u pjesmi »Opa«, a drugu u »Shoe care 98«:
- Nemoj pitat ko će, kad znamo svi da svi će!
- Svaku noć je noć, svaki dan je danas.
Figure misli
U posljednjoj skupini nalaze se i jedine dvije figure, izuzevši očiti homeoteleuton, koje su prisutne u svim pjesmama. Prva je od njih prozopopeja, odnosno autorova tendencija da se referira na tuđe riječi koje onda komentira ili na koje uz kakvu dosjetku odgovara.11 U tom se pogledu najviše ističe pjesma »Sharebedžija«, u kojoj je prozopopeja (...zovu me...) okosnica oko koje su skrojeni svi stihovi, od prvoga do zadnjega.12 Nadalje, uz prozopopeju je usko vezana i apostrofa, koja se javlja u četirima pjesmama, a pomoću koje se autor obraća bilo slušatelju, bilo onima s kojima se u tekstovima obračunava.
Druga figura prisutna u svim pjesmama jest aluzija. Ona je, uz već spomenutu deklarativnost, glavno obilježje njegova stvaralaštva. Vojkove pjesme pršte od aluzija. One se najčešće referiraju na popularnu kulturu, npr. na popularne ličnosti i događaje iz domene sporta, glazbe, filma ili šoubiznisa. Dvojak je učinak takvoga postupka: na pojedinim se mjestima pjesme veže uz suvremene događaje (aluzija na suđenje »Depp v. Heard«), dok na drugima posežu za vremenski udaljenijim toposima (Danas se osjećan ka / Ka Šuker '98-e). Budući da svojim referencama pokriva relativno širok vremenski raspon te na taj način apelira na publiku širega dobnog spektra, ne čudi autorova popularnost i milijuni pregleda koje njegove pjesme broje na platformi YouTube.
Od ostalih figura misli, jedino se antiteza javlja u više pjesama, njih pet, a najprisutnija je u pjesmi »Nikoliko«. Vojko V po jednom upotrebljava hiperbolu (tišina teška tisuću tona u »Shoe care 98«) i njoj suprotan eufemizam (Napravim turneju po Europi kao Hićo u pjesmi »Opa«). Jedanput se pojavljuju i retoričko pitanje (Šta ti je to trebalo Andrija u pjesmi »Nikoliko«) i perifraza (hladilica juhe u značenju »usta« u pjesmi »Shoe care 98«). Najposlije vrijedi zabilježiti primjer aprosdoketona na samome početku pjesme »Mamacita«, gdje slušatelj očekuje da će biti riječ o nekoj »mamaciti«, ali se stih kasnije ispostavlja da je zapravo riječ o sitoj mami i gladnome tati.
Rima
Neizostavno treba nešto reći o načinu na koji Vojko V rimuje. Za razliku od poezije, osobito one moderne, gdje se rima rijetko javlja, te od popularne glazbe gdje je može i ne mora biti, rap se na rimi u cijelosti temelji i može se reći da bez rime nema ni rapa. Naime, različite kombinacije rime i ritma upravo su ono čime se rap glazba razlikuje od ostalih žanrova, a »rimovanje riječî na učinkovit način jedan je od glavnih izazova kod pisanja hip-hop tekstova« (Edwards, 2009: 81).13 Kako tom izazovu pristupa Vojko V? Kao što se može vidjeti u Tablici 1, dvosložno rimovani stihovi daleko su najzastupljeniji na albumu »Dvojko« i čine gotovo tri četvrtine ukupnoga broja rimovanih stihova. Slijede stihovi s jednosložnim rimama – njih je neznatno više od onih s trosložnim. Najrjeđe se pojavljuje četverosložna rima (samo dvaput). No, da ne bi sve ostalo na igri brojki, valja napomenuti da je Vojko V izrazito kreativan rimotvorac, pa se tako na albumu nalaze dvije pjesme u kojima je prisutna monorima, odnosno u kojima se niže više stihova s istom rimom. Riječ je o pjesmi »Vino«, čiji se čitav prvi dio rimuje na završetak »-ino«, te o pjesmi »Ela«, o kojoj nabolje govori stih na kraju prve strofe: Odlučia san cilu pismu rimovat na ela. Taj je stih osobito zanimljiv čita li ga se u kontekstu recentnih promjena koje su zahvatile rap glazbu. Naime, kako navodi Edwards (2009: 84–5), nekoć je među raperima prevladavalo mišljenje da je postizanje rime koristeći jednu te istu riječ14 nedopustivo, odnosno da nesumnjivo upućuje na autorov nedostatak vještine u sklapanju stihova. Danas su takvi stavovi znatno ublaženi pa su takve rime postale sve češće. Na tom tragu, u eksplicitnoj najavi Vojka V da cijelu pjesmu namjerava rimovati istom rimom mogli bismo iščitati pokušaj autora da opravda svoj postupak. Štoviše, između redaka Vojkova »priznanja« nazire se i vjera u vlastitu vještinu, koja se ogleda u tome da, iako zasnovana na monorimi, pjesma nije ni najmanje monotona. Stoga bismo upravo pjesmu »Ela«, više nego bilo koju drugu s albuma, mogli čitati kao autorov svjesni pokušaj da slušateljima pokaže dokle sežu njegove stihotvoračke mogućnosti.
Nadalje, osim monorime, prisutni su u Vojka i dvostruko rimovani stihovi, kao što pokazuje sljedeći primjer iz pjesme »Vino«:
Snimit će me Rino,
pomoć će mu Nino.
Dvostruka rima prisutna je i u pjesmama »Ela« i »Nikoliko«. Nadalje, u objema se javljaju i rime unutar stiha (u »Eli« čak pet puta), a ima ih i u pjesmi »Mamacita«. Navodim dva primjera unutarstihovne rime i artističan slučaj četverosložne rime, sve iz pjesme »Ela«:
- nisu loša, al im fali malo cowbella.
- sta san ispod terase i dera se: Stella!
- Kad na vrata kucne, sve odmah šire noge
kao da su Ana Rucner, al bez violončela.
Tablica 1. Broj rimovanih stihova s obzirom na vrstu rime u pjesmama s albuma »Dvojko« (2023) Vojka V-a.
# | % | |
Stihovi s jednosložnom rimom | 42 | 14 |
Stihovi s dvosložnom rimom | 227 | 73 |
Stihovi s trosložnom rimom | 39 | 13 |
Stihovi s četverosložnom rimom | 2 | <1 |
* * *
U tekstovima osam pjesama s albuma »Dvojko« splitski raper Vojko V koristi četrdeset i tri različite stilske figure. Najistaknutije među njima (poredba, epizeuksa, neologizam, etimološka figura, homeoteleuton) pojavljuju se nekoliko desetaka puta i realizirane su na razne načine. Umješno posezanje za raznovrsnim retoričkim postupcima, uz artističan rimarij i brojne aluzije na aktualne i popularne događaje i ličnosti, predstavlja Vojka V kao iznimno vještog autora, što nedvojbeno barem dijelom pojašnjava njegovu uspješnost. Ova je analiza otvorila stilističko-retorički prozor u stvaralaštvo jednoga od pripadnika rap scene te se tako uvrstila među malobrojne priloge u našoj humanistici koji tematiziraju taj glazbeni žanr.15 Međutim, kao što rap na domaćoj glazbenoj sceni upravo doživljava svojevrstan uzlet, čini se, barem po radovima u bazi CROSBI, da ga sličan preporod čeka i na znanstvenoj sceni.
Literatura
- Bagić, Krešimir. 2012. Rječnik stilskih figura. Školska knjiga: Zagreb.
- Ćurković, Dijana. 2011. »Kalk kao odraz hip–hop kulture u tekstovima Dječaka«. Zagreb.
- Edwards, Paul. 2009. How to Rap: The Art and Science of the Hip–Hop MC. Chicago Review Press, Inc.: Chicago, Illinois.
- Škokić, Tea. 2002. »›Kad zajašeš konja na magistrali za Had‹: Urbana potkultura Splita, The Beat Fleet«, Godišnji znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva, Dalmacija: etnografski aspekti odnosa gradova i zaleđa. Split.
Tablica 2. Popis stilskih figura u pjesmama s albuma »Dvojko« (2023) Vojka V (PDF)