Autor započinje rad tvrdnjom da težina čitanja pjesništva nije privukla pozornost koju, po njegovu mišljenju, ta pojava zaslužuje. Nakon kratkog osvrta na teoretičare koji su o njoj pisali, posebice na diobu težine kod Georgea Steinera, upozorava se na ona obilježja pjesništva Ivana Slamniga koja se mogu razvrstati po raspoloživoj klasifikaciji. U nastavku se upućuje na druge modalitete čitanja o kojima se u Steinerovoj klasifikaciji ne govori. Kao bitno svojstvo Slamnigove poetike autor izdvaja njezinu zabavljenost samim jezikom. Izdvajajući performativnost kao dominantu te pjesničke prakse, autor nudi nekoliko teorijskih opisa samog postupka i završava prilog s nekoliko zapažanja o tome kako je Slamnigova usredotočenost na jezik utjecala na njegov doživljaj pjesnikova djela.

Slamnigova pjesma Ubili su ga ciglama trajni je izazov tumačenju, čemu svjedoči i brojnost njezinih interpretacija. Potvrdu estetske vrijednosti ove pjesme čine njezin antologijski status, kao i primjerna pozornost uglednih znanstvenika koji su se njome pozabavili. Rad istražuje nove mogućnosti čitanja pjesme pristupi li joj se iz psihoanalitičke perspektive. Psihoanalitički terminološki aparat naime otvara prostor za reartikulaciju povratne sprege estetike i interpretacije, što za posljedicu ima i redefiniciju uvjetā vidljivosti i čitljivosti pjesničkog teksta.

Željko Ivanjek je u studenom 1982. godine u dvije „sesije“ (dva ponedjeljka) razgovarao s Ivanom Slamnigom u prostorijama CKD-a. Razgovor je bilježen na magnetofonsku vrpcu, a njegov je prijepis objavljen 1984. godine u časopisu Gordogan (VI, br. 15-16: 168-198 ) pod naslovom „Interview – Ivan Slamnig“. Prijepis je, prema Ivanjekovim riječima, ukazao na potrebu kraćenja. Slamnig je međutim predložio da konačan tekst, u što većoj mjeri, vjerodostojno odgovara dijalogu s vrpce. Ivanjek kaže da je tako i učinjeno s tim da je ponegdje značajnije mijenjan redoslijed tematskih cjelina.

Pjesnički rukopis Ivana Slamniga retorički je iznimno razveden, riječ je o autoru koji rado i često poseže za brojnim figurama i tropima. Ovaj glosar izdvaja, opisuje i oprimjeruje dio retoričkog rekvizitarija tog pjesnika.