Formati za preuzimanje:

EPUB AZW3

Uredili: Krešimir Bagić, Gabrijela Puljić i Anera Ryznar

U svibnju 2017. portal stilistika.org objavio je knjigu Jezik in fabula: pisci o jeziku i stilu. U njoj su prikupljeni odgovori šezdeset i dvoje hrvatskih književnika na pet pitanja iz ankete koja ih je poticala na govor o bitnim obilježjima beletrističkoga stila te na promišljanje karaktera literarnih jezikā koje sami oblikuju. Zanimalo nas je među ostalim: kako o jeziku i stilu razmišljaju autori različitih naraštaja i poetičkih usmjerenja, doživljavaju li ga kao puko sredstvo ili kao prostor iskustva, smatraju li se pisci još uvijek „umjetnicima riječi“ koji pomiču granice jezika i tome slično. Htjeli smo doznati više i o njihovu odnosu prema standardnojezičnoj normi: sputava li ona njihovu jezičnu kreativnost, prkose li joj individualnim jezičnim invencijama, dopuštaju li lekturu tekstova, može li se na temelju upotrebe jezika razlikovati pjesnike od prozaika i dramatičara itd.

Na tragu tema otvorenih u anketi osmišljen je i 23. veljače 2018. održan znanstveni kolokvij Jezik in fabula na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sudionici kolokvija iz različitih su očišta propitivali uloge jezika i stila u proizvodnji, recepciji i interpretaciji književnoga teksta te filmskoga govora. Ovaj zbornik donosi rasprave s tog skupa. Prilozi su razvrstani u dvije cjeline. Prva cjelina Jezična pravila i poetike prekoračenja okuplja šest rasprava koje tematiziraju pitanja poput jezične amblematizacije, stilogenosti dijalekata i lokalnih govora, oblike konceptualizacije literarnih idiolekata od prvih hrvatskih stilistika do danas, stavove pisaca o jeziku i jezikoslovcima te kompleksne odnose između norme i kreacije, pisca i lektora. Druga cjelina Šest lica čitanja okuplja stilističke interpretacije u rasponu od čitanja različitih inačica jedne pjesme preko poetičkih i žanrovskih opisa autorskih ili skupnih stilova do stilističke ekspertize obilježja govora filmskih likova.

Autori zborničkih priloga ponudili su djelomice nove odgovore na pitanja kojima se uvijek vraćamo – pritom su koristili tradicionalna i recentna teorijska, istraživačka i metodološka uporišta. Poduzeti hermeneutički izvidi i dosegnuti spoznajni uvidi nedvojbeno će pridonijeti boljem razumijevanju beletrističkoga stila i kompleksa osjetljivih pitanja koja pokreće kreativna upotreba jezika.

Na koncu, informativnosti radi, treba napomenuti dvoje. Prvo, premda se broj izloženih tema i broj rasprava u zborniku poklapa (u oba slučaja ih je dvanaest), zbornik se djelomice razlikuje od kolokvija: Ivana Buljubašić je naime na skupu izlagala o temi „Tragom oulipovaca: Palindromska apokalipsa i Dvadeseto stoljeće u retrovizoru Dubravke Oraić Tolić“, ali nije poslala tekst za zbornik, dok Josipa Korljan Bešlić nije uspjela doći na kolokvij, ali je poslala već pripremljeni rad „Izazovi lekture književnoumjetničkog stila“ te je on objavljen. Drugo, tema „Britko i tupo: Paljetkovanje po 2017.“ pokazala se Ivanu Markoviću toliko slojevitom, izazovnom i paradigmatičnom da je prerasla u opsežnu studiju koju smo već objavili kao samostalnu e-knjigu (O britkosti. Paljetkovanje po 2017.) a ovdje ju poveznicom uvrstili u sadržaj zbornika.

Sadržaj

I. Jezična pravila i poetike prekoračenja

II. Šest lica čitanja