Ilija Lončarević (Čajkovci, Slavonski Brod, 1944). Nogometni trener, trenirao mnoge hrvatske klubove, s Inkerom iz Zaprešića 1992. godine osvojio prvi Hrvatski nogometni kup, s Dinamom, tj. ondašnjom Croatiom 1999. godine osvojio Hrvatsko nogometno prvenstvo, 2003–2005. bio izbornik libijske nogometne reprezentacije. Na mrežnome portalu Index i na portalu Sportskih novosti od 2022. godine objavljuje kraće autorske analize ili komentare utakmica Dinama i hrvatske reprezentacije, dužine najčešće između 3 500 i 4 500 znakova, rijetko duže. Pregledani korpus obuhvaća tridesetak analiza. Dakle jasno i glasno: Lončarević ne piše kolumne, piše naknadne analize, ali će nam poslužiti kao predstavnik tipa (trenera). Među pregledanim analizama samo se jedna ne tiče utakmice Dinama ili Hrvatske, nego utakmice Rijeke i Hajduka (usp. IL 29. 1. 2024), k tomu Lončarević je deklarirani dinamovac u 1. licu singulara („samo mi je kao dinamovcu sve ovo bilo jako tužno gledati i jako sam žalostan“, IL 5. 10. 2023) ili u 1. licu plurala koje podrazumijeva ukupnost Dinama i dinamovaca („U napadu smo presramežljivi, premekani, premalo agresivni“, IL 16. 2. 2024), što se u analizama reprezentativnih utakmica prenosi na ukupnost Hrvatâ i hrvatske nogometne reprezentacije („Protiv zgusnute obrane mi jednostavno nemamo rješenja“, IL 25. 3. 2023). Također samo jedna analiza ima oblik pitanja i odgovora, pričem je Lončareviću dodavač pitanja ili mantinela bio novinar Predrag Jurišić (usp. IL 10. 3. 2024). Da je riječ o formi drugačijoj od kolumne, formi usredotočenoj na pojedinačnu utakmicu, vidi se i po uredničkim dvjema-trima uvodnim rečenicama (nešto poput „lida“, e. lead ili blurb), grafički izdvojenima, kojima se sažeto radi kontekstualizacije konstatira koju utakmicu komentator komentira ili analizira (famozno e. who, what, when, where, why, and how), primjerice:
DINAMO je u uzvratnoj utakmici 2. pretkola Lige prvaka pobijedio Shkupi u Makedoniji 1:0 golom Arijana Ademija u 47. minuti te se s ukupnih 3:2 plasirao u 3. pretkolo u kojem će igrati protiv Ludogoreca. Prvak Hrvatske se mučio, nije igrao najbolje, ali je ipak iskoristio individualnu kvalitetu svog kapetana i prošao je dalje. Za Iliju Lončarevića najvažniji je prolazak Modrih, no smatra da ipak ima puno detalja na kojima Čačić mora raditi. (IL 27. 7. 2022)
ŠIBENIK je prvi finalist SuperSport Hrvatskog kupa. Na Šubićevcu je preokretom nanio šokantan poraz Dinamu 2:1. Iako je Josip Drmić zabio već u prvoj minuti, domaća je momčad prvo poravnala preko Ikera Poze, a zatim je Duje Čop, Dinamov igrač na posudbi u Šibeniku, u 93. minuti pogodio za konačnih 2:1 i finale Kupa. Debakl Dinama za Index je analizirao Ilija Lončarević. (IL 5. 4. 2023)
Dinamo je na Maksimiru pobijedio PAOK 2:0 u prvoj utakmici osmine finala Konferencijske lige. Dva pogotka bezopasnom grčkom sastavu zabio je Bruno Petković. Modri tako imaju veliku prednost uoči uzvrata u Solunu, koji će se igrati idući četvrtak u 18:45. Veliku pobjedu Modrih za Index je analizirao Ilija Lončarević. (IL 8. 3. 2024)
Tek za usporedbu: duže analize Vice Karina, objavljivane na istome portalu, Indexu, također imaju takav uvod, ali on je autorski, kolumnistov (usp. VK 8. 3. 2024, VK 15. 3. 2024).
Kako Lončarević piše o nogometnoj igri, pokazuje nam se u prvome napisu iz našega korpusa:
Dinamo je imao posjed lopte, kontrolu igre, ali pokazao je svoju standardnu boljku – nemoć kod postavljene obrane. Kad se kvalitetom inferiorni rival kompaktno brani na svojih 30 metara, Dinamo jako teško stvara šanse. [...]
Dinamo je imao loptu u nogama, no nije znao što bi s njom. Bilo je previše centaršuteva na prvu vratnicu gdje nije bilo nikoga. To je slabost Dinama i u HNL-u, ali i u Europi i trener Modrih će morati na tome raditi ako misli nešto napraviti. [...]
Što se tiče Drmića i Petkovića, mišljenja sam da njih dvojica nisu sposobni igrati jedan s drugim. U teoriji bi mogli igrati zajedno, kad bi Dinamo igrao u nekom rombu ili sustavu s tri stopera, ali u 4-4-2 sustavu koji traži izuzetnu disciplinu to je nemoguće. (IL 27. 7. 2022)
To je otprilike to, to je ono što ćemo s blagim varijacijama i otklonima čitati u sljedećih trideset analiza, štoviše shematska nadgradnja s centaršutovima na prvu vratnicu, s rombom, s trima stoperima ili sustavom 4-4-2 ubrzo će iz analiza gotovo potpuno nestati i ostat ćemo na posjedu lopte (inačica: imati loptu u nogama), kontroli igre (inačica: disciplina u igri), postavljenoj obrani (inačica: braniti se kompaktno) i sličnim pitkim, relativno plošnim opisima igre, koji dobro zvuče, ali malo znače, osobito kad se iz analize u analizu ponavljaju. U takvu se diskursu već po navici rabe gotovi obrasci o „tipičnoj skandinavskoj momčadi“ i „zakonima nogometne igre, vremena i prostora“ (IL 17. 8. 2022), o trenerima koji „imaju jasan plan igre“ i jasno se vidi njihov „trenerski pečat“ (IL 24. 8. 2023), o momčadima koje „imaju prepoznatljivu organizaciju igre i taktičku disciplinu“ (IL 27. 2. 2024), o „alibi-igri“ (IL 16. 10. 2023) i igri „va banque“ (IL 15. 6. 2023, IL 14. 3. 2024), o „tipičnim derbijima“ (IL 29. 1. 2024). Samo usput da podsjetimo kako se mlađi komentatori nose s takvim obrascima, primjerice Topić:
Takvu smo utakmicu gledali – malo rizika, puno duela, pokoja nervozna reakcija i zanimljive akcije koje se mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Pravi derbi, što bi rekla hrvatska nogometna javnost. (MT 18. 12. 2023)
Analitičar Lončarević dakle računa s time da čitatelji znaju kako igra tipična skandinavska momčad, što je to taktička disciplina i trenerski pečat. Pretpostavka je, ako je iskrena, u najmanju ruku ambiciozna. Ako tipična skandinavska momčad podrazumijeva pučku predodžbu iz kvartovske kladionice o desetorici vikinga dvometraša koji te ubiju tempom, snagom i strogim držanjem linija i kojima je već poslovično u ulozi španera pridružen jedan imigrantski potomak tamnije puti no što je sjevernjačka, onda nam – kažemo, ako je to to – ne treba iskusan trenerski lisac da nam to svojom analizom posreduje. Ako pak tipična skandinavska momčad podrazumijeva nešto drugo, onda od iskusna trenerskoga lisca očekujemo da nas pouči onomu što puk ne zna. A ima još jedna mogućnost: redakcija vrlo promišljeno čitateljstvu nudi upravo takav tip analize. Kako bilo da bilo, takva je analiza dio suvremena hrvatskoga nogometnoga diskursa i naša je tema.
Nerijetko ćemo u Lončarevića pročitati i naputak poput onoga „trener Modrih će morati raditi na tome“ (usp. gore IL 27. 7. 2022), što je reaktivna tvrdnja na uočen nedostatak, ali nećemo pročitati ništa trenerski inovativno, proaktivno, redovito su posrijedi okolišne necesitativno-kondicionalne konstrukcije (u smislu necesitativa kao glagolskoga načina, mora se, treba):
[...] ali kad već dolaze na protivničku polovicu, trebali bi napraviti malo više u posljednjoj fazi napada. (IL 17. 8. 2022)
Nema smisla ovo kako danas igra i za dobrobit i sebe i Dinama pod hitno nešto mora promijeniti u igri. (IL 14. 9. 2022)
Taj problem već jako dugo traje i izbornik ga mora pod hitno riješiti. (IL 28. 3. 2023)
Mateo mora shvatiti da ovako mora igrati u kontinuitetu, (IL 28. 3. 2023)
[...] ali mora barem nešto napraviti jer ovo nije nimalo dobro. (IL 5. 10. 2023)
Na to treba odgovoriti samo Dalić. (IL 16. 10. 2023)
Međutim, Jakirović će, ako ostane, očito morati neke stvari promijeniti i postaviti neke oštrije standarde jer je jasno da ovako više ne ide. (IL 26. 10. 2023)
No morat će nešto poduzeti, i to pod hitno. (IL 9. 11. 2023)
Pred Hajdukom je dug put, morat će uložiti još puno truda. (IL 29. 1. 2024)
[...] ali bi morao poraditi na svojoj igri ako misli napredovati. [...] To ga limitira i morat će dobro razmisliti o tome kako će napredovati i može li napredovati. (IL 8. 3. 2024)
Jednostavno je pitanje: otkrivaju li te rečenice analitičan uvid višedesetljetnoga nogometnoga trenera ili bi ih – izvučene iz konteksta – mogao napisati bilo tko o bilo kojoj djelatnosti?
Lončarević mnogo polaže na okomitost, dubinu i napadanje prostora. Nije u tome jedini, naprotiv, kadšto i sam sebi dojadi ponavljanjem istoga („Malo mi je glupo stalno tako nešto naglašavati“, IL 30. 11. 2023, „Glupo mi je više to ponavljati, dosadio sam sam sebi“, IL 30. 3. 2024), ali potvrđuje nam koliko prostorna metafora nogometnoga terena (usp. o tome § 5) može biti eksploatirana i zapravo posve neotkrivačka, dio standardna repertoara kojim se lako ovlada pa ostavlja dojam poznavanja metajezika:
Veza Dinama je dosta patila i obrana je samim time bila na streljani. Previše je bilo lakih, okomitih dodavanja. (IL 14. 9. 2022)
Ivanušecu je napokon došlo do glave da će biti puno opasniji ako bez lopte napada prostor i onda u samoj završnici pokaže individualnu kvalitetu, kao što je to radio protiv Hajduka. (IL 26. 2. 2023)
Problem je bio vezni red koji je s lošim pozicioniranjem i stajanjem na terenu dopuštao veznim igračima Astane da okomitim proigravanjima nekoliko puta izbace svoje napadače u čiste gol-šanse. (IL 22. 9. 2023)
Već dugo pričam o velikom problemu Dinamove igre. Već godinama svaki napad Modrih počinje tako da se lopta vraća u zadnji red i da se napad sporo gradi od zadnjeg veznog. Jednostavno, u igri Dinama nećemo vidjeti brzu, okomitu i duboku loptu. (IL 2. 10. 2023)
Bez dubine, bez pokušaja, bez samopouzdanja, toliko plašljivo... (IL 16. 10. 2023)
Kako ćeš zabiti gol ako ne napadaš prostor? (IL 18. 12. 2023)
Tu dolazimo do problema koji je postao konstanta. U napadu smo presramežljivi, premekani, premalo agresivni i bez dubine. [...] Bez napadanja dubine jako je teško probiti blok protivnika na 30 metara. Ta se dubina može napadati, to nije nemoguće, ali kod Dinama smo vidjeli uglavnom da je to nemoguća misija. [...] Nedostajalo mu je dubine, (IL 16. 2. 2024)
Lončarevićeve procjene igrača i momčadi često su oriječene visinskim odrednicama koje uključuju razinu, nivo ili visinu (zadatka). Spominjemo to ne stoga što bi one i po čemu bile originalne ili osebujne, nego naprotiv zbog njihove čestotnosti. Koja je to točno prikladna ili očekivana razina, često nije posve jasno, čak ni kad je uveden standard komparacije:
Igrači Dinama nemaju sposobnost i dosljednost igrati na najvišoj razini u toj formaciji. (IL 27. 7. 2022)
To se nije događalo i previše igrača nije bilo na uobičajenoj razini forme. (IL 17. 8. 2022)
[...] sad se tek vraća i definitivno nije bio spreman za ovakvu razinu igre. (IL 14. 9. 2022)
Tehnički i taktički jedino on može tu poziciju odigrati na razini Brozovića. (IL 26. 9. 2022)
Zašto bi se netko bojao ekipe u kojoj na svim nivoima nešto ne štima? (IL 5. 4. 2023)
Da su svi naši igrači na nivou naših najboljih igrača, onda je to druga priča. (IL 19. 6. 2023)
[...] da je Erlić na višoj razini i očekivao sam njega u početnom sastavu. (IL 15. 9. 2023)
Što se tiče pojedinaca, svi su bili na nivou. (IL 25. 7. 2023)
Jedan nije ni blizu ozbiljnog nogometa, a drugi je daleko od svoje razine. (IL 2. 10. 2023)
Znam da se momčad neće moći vratiti na razinu na kojoj je bila prije dva mjeseca, (IL 5. 10. 2023)
Morali smo planirati da Brozović u Saudijskoj Arabiji neće biti pravi jer čisto sumnjam da svi ti igrači koji ondje igraju treniraju na jednakom nivou kakvom se trenira u Interu, (IL 16. 10. 2023)
Jako je teško igračima koji su ostali držati istu tu momčad na nivou kakva je bila prije nego što su je napustili ključni igrači, (IL 26. 10. 2023)
Toliko pogrešaka u primopredaji, da je to debelo ispod nivoa i Dinama i Europe i bilo čega. (IL 9. 11. 2023)
Mišić. On se vratio na razinu igre kojom određuje ritam utakmice i drži Dinamov vezni red pod kontrolom. Ademi još nije dosegao razinu prije odlaska u Kinu, (IL 27. 2. 2024)
Stoperi su još jednom odigrali sigurno, vratar također, a bekovi su bili na visini zadatka, posebice Perković. (IL 8. 3. 2024)
I svaka čast Jakiroviću koji je napokon došao do ove razine na kojoj mu momčad igra i sigurno se namučio na tom putu, (IL 10. 3. 2024)
Nevjerojatno puno izgubljenih lopti, previše za ovu razinu natjecanja, [...] Očigledno je da jedan dio igrača nije na onom nivou na kojem smo mislili da jest. (IL 14. 3. 2024)
Psiho-fizičke odrednice nejednom pak uključuju brzinsku metaforiku gasa:
Smatram da je Dinamo karakterna ekipa i da mora dići gas kad se utakmica lomi. (IL 27. 7. 2022)
[...] ako cijela ekipa doda gas u trenutku kad bude trebalo, onda Modri ne bi trebali strahovati za prolaz. (IL 27. 7. 2022)
Gosti su u nastavku iskoristili činjenicu da je Dinamo spustio gas i iznenadili su kvalitetom pritiska. (IL 25. 7. 2023)
Nije u potpunosti u redu da Dinamo izgubi dva boda protiv Gorice, naravno ne podcjenjujući Goricu, ali za pobjedu treba imati 10-20 posto gasa više, (IL 6. 8. 2023)
Dinamo je profesionalno i s pola gasa, odradio prvi nastup u Konferencijskoj ligi. (IL 22. 9. 2023)
Podsjetimo, svi primjeri izvučeni su iz svega tridesetak tekstova, dakle pojavnice su izrazito frekventne. Isto vrijedi i za sljedeće. Upadljiva i kako se broj analiza povećava bujajuća odlika Lončarevićeva stila jest nešto što bismo prigodno nazvali retorikom šoka i nevjerice ili, raspleteno, retorikom čuđenja, neznanja i neshvaćanja. Ne znamo – to bi bio egzemplarni citat – je li komentator te svoje odlike svjestan, ali kad se analize čitaju u kontinuitetu, ta odlika poprima komične razmjere. Čine se da su ju primijetili i senzacije gladni urednici pa njezine realizacije često završe u naslovu. Primjera je izrazito mnogo, dat ćemo oveći izbor:
Za Ljubičića i dalje ne znam koja je njegova pozicija i što je on zapravo došao igrati. (IL 27. 7. 2022)
Ne razumijem zbog čega jer prije par sezona nije tako igrao. (IL 14. 9. 2022)
Josip Mišić je jedini naš igrač koji može poziciju zadnjeg veznog odigrati približno kvalitetno kao Brozović i nije mi jasno zbog čega je taj dečko toliko zapostavljen. (IL 26. 9. 2022)
Nije mi najjasnija odluka Dalića da Oršiću nije dao ni minute. Zapravo, kad malo razmislim, što se tiče odluka izbornika kod zamjene igrača, puno toga mi je nejasno. (IL 25. 3. 2023)
Ne mogu shvatiti da se u prvih pola sata nismo mogli oduprijeti agresiji Turaka, nije mi jasno da nismo mogli [...] Modrić je odigrao nejasno poluvrijeme, [...] Kramarić je postao glavna tema i to mi tek nije jasno. Ne mogu shvatiti da se napravila takva priča (IL 28. 3. 2023)
Kad pričam o zamjenama, nikako ne mogu shvatiti da je Čačić cijelo proljeće, (IL 5. 4. 2023)
Ništa mi nije jasno. [...] Sve ovo mi je jako čudno. (IL 7. 6. 2023)
Ne znam što oni igraju, ne znam koji im je cilj, kakvu ideju imaju te koja im je filozofija igre. (IL 15. 6. 2023)
Bišćan me iznenadio što Petkovića i Ivanušeca nije vadio ranije. (IL 16. 7. 2023)
Posebice se to odnosi na utakmicu u Ateni, odnosno na njenih zadnjih 30 minuta koje su bile previše čudne. (IL 24. 8. 2023)
Tu se nešto očito dogodilo i ne bih komentirao jer ne znam o čemu se radi. (IL 22. 9. 2023)
Teško je pronaći prave razloge zbog kojih je Dinamo odigrao ovako loše [...] Nije mi jasno zbog čega jer je odavno bili [sic!] jasno [...] Perić je sve do dolaska Jakirovića bio u trećem ili čak četvrtom planu, pojma ne znam [sic!] zbog čega, (IL 2. 10. 2023)
Ne znam što smo gledali, ali nisam siguran da smo gledali Dinamo. [...] Ne znam zbog čega je momčad [...] Ne mogu shvatiti da su igrači toliko mentalno pali, [...] Nije mi jasno otkud strah i takav mentalni pad, [...] Ne mogu shvatiti što se dogodilo. [...] Ne mogu objasniti da Dinamo [...] Ne znam priča li trener s igračima, ispravlja li im pogreške, ali nejasno mi je kako [...] Ne znam kako je moguće [...] onda mi tek ništa nije jasno. [...] Samo kažem da ne mogu objasniti (IL 5. 10. 2023)
U redu, Daliću je nedostajao kompletan napad, ali mi nije jasno zašto nemamo [...] Ne mogu shvatiti zašto oni i dalje tu dolaze. [...] Zašto je to tako, ne znam, [...] To mi nije jasno zašto. [...] Ne shvaćam što se u samo mjesec dana dogodilo [...] Ne znam, očito su naši igrači mislili [...] Ponavljam, nije mi jasno zašto [...] Ne znam zašto. [...] Ne znam što bih i rekao na to. Ne mogu razumjeti [...] Ne mogu objasniti da je tako odigrao igrač koji je navodno talentiran. (IL 16. 10. 2023)
Ne znam shvaćaju li igrači, ne znam je li im trener to rekao, [...] Zaista ne mogu shvatiti kako netko u Dinamu ne shvati da se tako ne može igrati. [...] Zato mi je nejasno kako misle nešto napraviti (IL 26. 10. 2023)
Ono što mi posebno nikako ne ide u glavu, što ne mogu shvatiti, to je činjenica da [...] Ne znam što bih rekao, strašno i skandalozno. (IL 9. 11. 2023)
Ne mogu vjerovati da Jakirović [...] Ne mogu shvatiti zbog čega je to tako, (IL 30. 11. 2023)
Posve mi je nejasno što on igra. (IL 18. 12. 2023)
Ne znam zbog čega Dinamo [...] Teško mi je to objasniti, no ovakvu igru, (IL 8. 3. 2024)
Je li trener zakasnio u razvijanju igre i nekih drugih igrača u završnici, ne znam, (IL 30. 3. 2024)
Podsjetimo opet na kontekst ako je tko zaboravio: riječ je o stručnome komentatoru – kako se to kaže – kojega redakcije ugošćuju i vjerojatno plaćaju da nešto stručno komentira. A komentator redovito ne zna, nije mu jasno i ne može shvatiti. Onaj kojemu je posao da komentira u jednoj od novijih analiza kaže: „Bolje da ne komentiram kako je odigrano“ (IL 14. 3. 2024). Začarani se krug zatvorio, najbolji (i najlošiji) komentar jest onaj kad se igra ne komentira. Kad višedesetljetni nogometni trener kaže da u životu nešto nije vidio („U nogometu sam čitav život, ali ne sjećam se kad sam vidio...“, IL 9. 11. 2023), to zvuči veoma efektno i vjerodostojno, ali doista je neuvjerljivo, pogotovo kad prijeđe u maniru. U retoriku šoka i nevjerice dobro se uklapaju i opisi igre dramatičnim riječima i sintagmama poput katastrofa (IL 5. 4. 2023), cirkus, komedija (IL 15. 6. 2023), tuga (IL 5. 10. 2023), to prelazi granice dobrog ukusa, to nije normalno (IL 26. 10. 2023), obrana je tragedija, gore od katastrofe, strašno i skandalozno (IL 9. 11. 2023), blago rečeno, neozbiljno (IL 30. 11. 2023), neshvatljive banalnosti, neobjašnjivo (IL 14. 3. 2024) i slične, koje također često završe u naslovu analize.
Iliju Lončarevića nogometna javnost doživljava kao prostodušna slavonskoga čovjeka iz puka, čemu zacijelo pridonose i karakteristične brčine. Ako bismo se odvažili u procjenu stilski efektnih postupaka toga djedice pričala, odlučili bismo se upravo za one u kojima otklanja od standardnih obrazaca pisanja o nogometu, kad isuče nenogometni repertoar. Prvo, to su iznenadna skretanja u insceniranu autodijalošku situaciju, u kojoj samosugovornik počesto nije pripovjedač sam, nego onaj o kojemu se piše, gledište se iznenada iz rečenice u rečenicu naglo pomjera, preključuje (glagolsko lice i broj skokovito se mijenjaju). Nažalost takvih preključivanja nema mnogo i nismo sigurni hoće li biti jasna izvučena iz konteksta:
Tko je kriv za stanje u Hajduku? Pa to je bar jasno. Politika kluba. (IL 26. 2. 2023)
Protiv Turske očito nešto nije bilo dobro. Jesmo li pripremili nešto da bude bolje? Pa nismo. Eto, o tome ja pričam. Pa kad nismo, u redu, pa vidi se da nismo. (IL 16. 10. 2023)
Čovjek se drži stalno iste filozofije, one po načelu „Što je babi milo, to se babi snilo“. Imam dobar prodor, imam dobar šut desnom nogom i to će svaki put proći. E pa neće. I obrambeni igrači to znaju. (IL 22. 2. 2024)
Drugo, ne osobito česta posezanja za konstrukcijama svakodnevnoga govora, onoga u kojemu nema individualne kvalitete, maksimalne agresije, taktičke discipline, korektne igre na čisti talent, potrebne doze koncentracije, džokera s klupe, tranzicije, pokazivanja garda, kolektivne borbenosti i čvrsta bloka, nego podizanje nizozemskoga stopera u napad pred kraj utakmice u kojoj Nizozemska lovi rezultat postanu – seljačka posla (IL 15. 6. 2023), Perišić odigra – kao gospodin čovjek (IL 15. 6. 2023), Mišić dvaput odigra – doktorski (IL 25. 7. 2023, IL 8. 3. 2024), Hajduk i Leko – nisu vesla sisali (IL 2. 10. 2023). Sami po sebi takvi kolokvijalizmi nemaju bogzna kakvu vrijednost i ne tvrdimo da su analitički pronicljivi, no u masi usiljena nogometnoga metajezika, koji je još manje pronicljiv, a neprestano se regenerira, ističu se svojom jedincatošću i osebujnošću. Čak i nogometni žargon postane svjež i životan kad se ne eksploatira do iznemoglosti, nego se upotrijebi s mjerom, jednom u trideset analiza:
Oni od početka razmišljaju što će pametno napraviti umjesto da, kako se ono kaže, šamaraju loptu i tako iz jednog ili najviše dva poteza tjeraju vezne igrače i napadače da se otkriju. (IL 26. 10. 2023)
U cjelini Lončarevićeva jezika zanimljiva nam je i fraza kao da nema sutra, unutar našega korpusa ima jednu pojavnicu, ali ne znamo kojemu bismo ju utjecaju pripisali:
Ponašamo se kao da se ništa ne mijenja i kao da nema sutra. (IL 16. 10. 2023)
Treće, jednako tako rijetke sentencije koje svojom paradoksalnošću – kadšto nehotičnom, kadšto svjesnom – podsjećaju na apsurdne mudrosti Grunfa iz stripa Alan Ford, manje-više općepoznate kao pouci tipa „Ako želiš pobijediti, ne smiješ izgubiti“:
Da smo bili opasniji prema naprijed, siguran sam da bismo pobijedili, (IL 19. 6. 2023)
Kako ćeš zabiti gol ako ne napadaš prostor? (IL 18. 12. 2023)
Možda ću sada zvučati neozbiljno jer nikad nije bolje izgubiti nego pobijediti, ali dojma sam da ovaj poraz, ma kako bio neugodan, nije loš za Dinamo. (IL 14. 3. 2024)
Među odlikama Lončarevićeva jezika koje nam ne kotiraju visoko probrali bismo one u kojima djedica pričalo poprima reduciran leksik i frazu svojstven mlađemu naraštaju, na što smo pozornost svrnuli i kod Topića (v. § 5). Glagol pričati raširio je svoje značenjsko polje i svojom čestotnošću pregazio sve ostale glagole govorenja, kao što je totalno pregazilo pozitivne priloge i pridjeve, čak u kontekstima koje filolog izvorni govornik teško ovjerava:
Hajduk cijelo proljeće igra katastrofalno, totalno je izvan forme, [...] To je totalno pogrešno. Jedno je razvijati mlade igrače u Dinamu, a totalno nešto drugo u Hajduku. (IL 26. 2. 2023)
Nizozemska nam u čitavom drugom poluvremenu nije mogla ništa, bili su totalno izvan utakmice (IL 15. 6. 2023)
Bez energije, bez pristupa, s kritičnim nedostatkom koncentracije i neorganizacijom koja je vodila u totalnu nesuvislost. (IL 5. 10. 2023)
Mi totalno ne računamo na neke stvari koje se upravo događaju. (IL 16. 10. 2023)
Dinamo je igrao totalno suprotno od onoga kako igra skoro cijelu sezonu. (IL 8. 3. 2024)
Najveći [nedostatak], gledajući unatrag dvije godine, je totalna ovisnost o Marku Livaji. (IL 30. 3. 2024)
Jasno nam je da te odlike Lončarevićeva jezika posve vjerojatno dio čitatelja mrežnih portala doživljava kao naravne i neutralne činjenice svojega jezika i nisu mu ni po čemu upadljive. Da je tomu tako, pokazuje „potjernica“ za hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem koju je taman u vrijeme dovršavanja ovog ogleda u poslijeizbornoj vrevi objavio mrežni karikaturist Siniša Mareković. U tekstu „potjernice“ od jedva pedesetak riječi glagol pričati pojavljuje se dvaput: odlutao u nepoznatom smjeru pričajući sam sa sobom, pričajte o lopatarima i fazanima do dolaska policije (SM 25. 4. 2024). Glagol primijetiti napisan je sa je, no dobro.
Najzad filolog primjećuje Lončarevićev analoški preglašeni sufiks u imenica na t i s, primjerice centaršutevi (IL 27. 7. 2022), kiksevi (IL 14. 3. 2024), pasevi (IL 25. 3. 2023, IL 28. 3. 2023, IL 19. 6. 2023). Rado bismo ga usporedili s istim sufiksima u Dude (v. § 7), ali korpus nam je ondje premalen. U Vojnovića (v. § 8), Slavonca poput Lončarevića, nahodimo nepreglašeno: štosovi (AV 15. 5. 2021), pasovi (AV 23. 9. 2022).