Studij stilistike

Stilske vježbe

Retoričko pitanje u jeziku političara i govornika

Retoričko je pitanje, kako je poznato, pitanje na koje se ne očekuje odgovor. Ovaj rad izdvaja funkcije, značenja i oblike retoričkog pitanja, a u središtu njegova interesa analiza je odabranih primjera retoričkog pitanja u jeziku političara i govornika. Namjera je ustanoviti kako i kada političari i govornici koriste tu figuru te što njezinim korištenjem žele postići.

Neodređenost u »Specijalnim izaslanicima« Antuna Šoljana

U analizu Šoljanove pripovijesti Specijalni izaslanici krenut ćemo gledajući na stilistiku kao heterogenu i smještenu „na susretištu lingvistike i književnosti“. bez nostalgije i bez namjere da ju se gura u stanje njezine „predteorijske nevinosti“. Jasno je kako je nemoguće napraviti skok u interpretativnu djelatnost te skok s „dijelova“ na „cjelinu“, kao što to pokušava Samardžija 1984. na kraju svoje stilističke analize Šoljanova romana „Drugi ljudi na mjesecu“, bez da uvidi budu uvelike određeni različitim tipovima predznanja.

Tajni život pjesnika: osvrt na zbirku »Dva puta za jug« Lare Mitraković

U travnju 2019. u izdanju Frakture objavljena je druga zbirka poezije Lare Mitraković pod naslovom Dva puta za jug. Riječ je o zbirci koja je zrelija od autoričina prvijenca (Brojanje pogrešaka, 2016), no koja ujedno nastavlja i razvija mnoga obilježja njezine poezije zamjetna već u prvoj zbirci. Iako bi se moglo pomisliti da je naslovnica zbirke izabrana tek prema istom konceptualnom rješenju primijenjenom i na ostale Frakturine pjesničke zbirke objavljene ove godine, minimalistička naslovnica pretapanjem ljubičaste u narančastu boju asocira na suton (a time i na ljeto) te upućuje i na bitnu karakteristiku zbirke Dva puta za jug (a možda i autoričine poetike), a to je jednostavnost pjesničkog izraza iza koje se međutim krije bogatstvo metafora i pjesničkih slika koje nas preplavljuju čim počnemo čitati zbirku.

Tema Vidaić

Dio polaznika izbornog kolegija Mislim, dakle, gdje sam, koji se izvodio u ljetnom semestru akademske 2018/19. godine, za seminarsku je zadaću trebao napisati prikaz zbirke pjesama Mehanika peluda Martine Vidaić (HDP, 2018). Ovdje donosimo prikaze triju studentica.

Tema Mrkonjić

Dio polaznika izbornog kolegija Mislim, dakle, gdje sam, koji se izvodio u ljetnom semestru akademske 2018/19. godine, za seminarsku je zadaću trebao napisati prikaz zbirke pjesama Reciklažno dvorište Zvonimira Mrkonjića (Meandarmedia, 2018). Ovdje donosimo prikaze dviju studentica.

Saška Rojc i ostale nestvarne djevojčice

Kada sam prvi put čitala zbirku Saške Rojc (Olje Savičević Ivančević) Puzzlerojc, prepoznala sam u njoj lirski subjekt srodan subjektu Marije Čudine u Nestvarnim djevojčicama. Nedugo sam zatim čitala intervju s Rojc koji je za Booksu vodio Marko Pogačar, a u kojemu je i sama autorica primijetila kako „Nestvarne djevojčice Marije Čudine imaju svijet srodan mome“. I zaista, brojna su mjesta premrežavanja tih dvaju subjekata. Mene će ovdje zanimati njihova komparacija, oblikovanje ženskoga identiteta, seksualnosti i detekcija i čitanje infantilnosti njihovoga pogleda.

Komparativna analiza reklama socijalizma i tranzicije iz perspektive vizualne sociosemiotike

U ovom radu bit će prikazane reklame odrabranih proizvoda koji su postojali i reklamirali se u razdoblju socijalizma, a ujedno i u razdoblju tranzicije. Nužna je usporedba prezentacije istih proizvoda u različitom vremenu kako bi se čim bolje prezentirala društvena stvarnost reflektirana u oblikovanju reklamnih diskursa te kako bi se načinio čim vjerodnostojniji pregled ideologija prezentiranih u diskursima i transformacija kupaca kroz vrijeme.

Hrvatski rječnici od socijalizma do tranzicije

Tatjana Pišković u svome tekstu Perpetuiranje rodnih stereotipa u hrvatskim rječnicima (2016) uz Anićevu pomoć zaključuje: Rječnik se drži nepristranim tekstom čiji autori i urednici jednostavno registriraju jezičnu uporabu i izvještavaju o njoj. Nekoliko redaka kasnije shvaćamo da se samo šalila i da rječnik ne samo da selektivno registrira jezičnu uporabu koja postoji u nekoj kulturi nego tu uporabu i konstruira i kreira.

„Erotika“ – golotinja kao put u (ne)slobodu

U ovom će se radu analizirati brojevi erotskoga časopisa Erotika iz 1990. godine, zagrebačke „revije za kulturu i umjetnost ljubavi“, koja je izlazila krajem 1980-ih i ugasila se 1990. godine, kako bi se usporedili suvremeni stavovi o seksualnosti s onima iz 1990. godine i kako bi se istražilo kako je pojava golih ženskih tijela utjecala na njihovu seksualnu slobodu, ali i na slobodu općenito.