Studentski kutak

Tautogram

Tautogram (grč. ταυτόγραμμοζ, istim slovom, na isto slovo) – figura diskurza, iskaz u kojemu sve riječi počinju istim slovom. Istoslovka. Ovisno o tome je li suglasnički ili samoglasnički, može se promatrati kao poseban slučaj aliteracije odnosno asonance. Tautogramsku strukturu ima poznata izjava Veni, vidi, vici! (Dođoh, vidjeh, pobijedih!) rimskoga vojskovođe Gaja Julija Cezara iz 47. g. pr. Kr. Među najstarije razvijene primjere te figure ubrajaju se tekstovi njemačkih neolatinista Johannesa Placentiusa i Christianusa Pieriusa. Placentius je 1546. godine napisao pjesmu Pugna porcorum u kojoj su sve riječi u 253 stiha počinjale fonemom p, a Christianus Pierius je 1708. godine napisao pjesmu Christus crucifixus u kojoj su sve riječi u 2000 stihova počinjale fonemom c. U 20. st. tautograme su na francuskome jeziku pisali i popularizirali pripadnici skupine Oulipo. Tautogramska je zvukovnost artificijelna, ona naglašava osviještenu autorsku akciju i najčešće djeluje zabavno ili humoristično. Budući da se temelji na jezičnoj igri, tautogram obično nalazimo u brojalicama i lirici.

Pred vama je izbor seminarskih tautograma zagrebačkih studenata kroatistike.

Mirela Pintarić

Baka Barbara baci bananu Beograđaninu Borislavu braneći Bori bijelu bradu.
Boljaše Boru banalne barikade bake Barbare.
Bez beda brani baka blesavom Bori.
Baci Bora baku – bazen bijaše blatan.
Blatna baka besmisleno baulja blatnim bazenom.
Bosonog bez brade, Bora bocne bakinog buldoga.
Buldog bijaše bakin branitelj.
Bora brodari bakinim bazenom.

Hrvoje Tutek

Krenuh kivno ka Kristininoj kolibi. Kristina kruto kaže: »Kaje?! «

»Kaj, kaje?! « kriknem. Koknem kurvu kristalnom kockom. Krv kapa, krivnja klija. Kleknem, krstim kažiprstom. Koji kurac koknuh Kristinu?! Kreten! Kobno klonem. Krepanoj Kristini krv kapa, kapa. Kreće ka kuhinji. Krv krijem krpom. Kresnem konjak. Kako kriti kosti? Krampom kopat. Kristina, Kristina, kukam. Kad krenusmo krivo?

Kraj kolibe komešanje. Kuda klisnut? Kuc, kuc. Ko kuca?! Kriste! Kriminalistički komesar Kruno Katić. «Kristina?» kaže Kruno kod kapije. «Kristina, kokice Krunina.» Krišom kipim. Kruno kara Kristinu. Kurva. Kud Kruno, krelac križooki? Kriknem: «Kruno, krepaj krmčino, ko kurva Kristina!!!» Kruno kaže: «Ko kriknu kraj Kristinine kolibe?» Krenuh kolcem koknut Krunu. Kruno, kriminalistički komesar, klekne. Krvožedni krkljanac. Kad Kruno kratko koljenom—kraj. «Koljaču», kaže Kruno. Krotko krenuh kukajući. «Kristina, Kristina, kud Kruno, krelac križooki.»

»Krvnika!«, klikće kruti kadija.

Hana Agić

Mrmore manastirci: »Monsinjor Matej mari moliti među martinijima. Merlot, malibu mrzi. Marljivo miluje mantiju – mantiju Miroslava? Mrski mu mlađi, mrski mu moderni. Medijevalnost mu moto – manastir Matejev mračan. Moreće misli monsinjora muče – Miroslava manastirci mrče

Ružica Fresl

Protagonisti priče: Petar, Pončo, Patrik, Pale, Pomet.

Pet pijanih propalica pleše po parku pijući pelin. Popivši puno pića počeše praviti probleme. Prvo Pale pogurne Paju, patka, prema plašljivom Petru. Preplašen, padavičar Pero, prosu puzzle pa poče podizati padnuto, pritom pade pa poče puzati prema Pometu proklinjući Palu. Pomet pomisli pomiriti prijatelje prijeteći ptičjim perom pogoditi Pana. Promašivši Pana, pogodi Pončin prst pa Pončo pljune prvo Pometa pa Pana. Pogoršavši priču potišten Pomet poče plakati. Pacifist Patrik pomno promatravši prijatelje poče pričati prigodnu poučnu priču. Poslušavši pametnu pripovijetku prijatelji pozaspaše. Ponosan Patrik pogledavši pozaspale, pomirene, pijane prijatelje poče pjevati pa poskakivati pa pretjerivati pa povraćanjem probudi Pometa. Prođe pritom pokraj prijatelja pravi, ponosni Pigmejac. Promotrivši prizor, probuđene pijance ponudi pitkim pićem. Pozdraviše pa prihvatiše prijatelji Pigmejca, pohvale piće pa počeše pjevati. Pakleni prividi počeše plesati pred Petrovim pogledom pa predobar pelin potakne prepucavanje. Pomet pomisli pomoći pružajući pomirdbeno pivo. Petar prihvati pivu, podigne pogled pa prijateljski ponudi Pigmejcu. Poljubac pomirdbeni potom pade. Polokaše potom preostalo pivo pa požuriše pojesti pristiglu pizzu. Prijatelji potpuno prihvatiše pridošlicu pružajući pravo prijateljstvo.

Pouka priče: Pijte pelin, pelin potiče prijateljsko ponašanje.

Gordana Alfeldi

Saši se sviđala Sandra, samo se strašio. Sretali su se svake subote. Savršeno su se slagali. Sestre su savjetovale Sandru: Seko, sredi Sašu! Sandra se složila sa sestrama. Sutradan su spavali. Sve se svršilo svadbom sedamnaestog svibnja. Sada su sretni skupa. Svake sedmice Saša skuha Sandri sarmu.

Priredio: Krešimir Bagić