Diplomski radovi

9. Ekfraza u nastavi klasičnih jezika

Premda se učenici osnovnih i srednjih škola samo iznimno susreću čak i s terminom ekfraza, ona je stalno prisutna u nastavi u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu. Opisi umjetničkih predmeta unutar književnog djela redovita su pojava u europskim književnostima. Stoga će učenici na njih često nailaziti čitajući lektiru predviđenu planom i programom nastave hrvatskoga jezika. Što se tiče klasičnih jezika, zahvaljujući nekolicini slavnih mjesta iz grčke i rimske književnosti, susret s ekfrazom još je neposredniji. Prema nastavnome planu i programu, učenici trećih razreda klasične gimnazije u sklopu nastave grčkog jezika čitaju pojedine dijelove Homerovih epova. Među odabranim ulomcima obično se nalazi i opis Ahilejeva štita iz osamnaestoga pjevanja Ilijade. Opis obuhvaća sto trideset stihova. Zbog tematsko-motivske raznovrsnosti, moguće ga je podijeliti na nekoliko manjih ulomaka koje učenici mogu obrađivati u manjim grupama. Radom na Homerovu opisu učenici usvajaju niz vještina i kompetencija. Čitanje naglas pomaže boljem razumijevanju grčke prozodije i metrike. U gramatičkom smislu, steći će izravan uvid u fonetske, morfološke, sintaktičke i stilske osobitosti homerskih spjevova i grčke epike općenito. Budući da je posrijedi opis umjetničkog predmeta, povezivanjem sa znanjima o grčkoj umjetnosti geometrijskog i arhajskog razdoblja što ga usvajaju u nastavi povijesti umjetnosti, učenici mogu stvoriti živu predodžbu predmeta iz Homerova epa. Stečena znanja lako se mogu povezati i sa spoznajama o kasnijim europskim epovima koje čitaju u nastavi hrvatskoga jezika. Upravo se u opisu Ahilejeva štita vidi koliko kasnija epska književnost duguje homerskom predlošku.

Među navedenim primjerima iz rimske književnosti učenike bi prije svega valjalo upoznati s Katulovima i Vergilijevim opisima umjetničkih rukotvorina. Naglasak bi trebao biti na uočavanju snažnih veza rimskih opisa s grčkim prethodnicima, kao i na osobitostima latinskoga književnog izraza. U Katulovu će opisu učenici osim jezičnih kompetencija steći znanja o grčko-rimskoj mitologiji, dok se kod Vergilija otvara mogućnost povezivanja pjesničkih opisa s društveno-kulturnim okruženjem Augustova vremena o kojima se detaljnije uči u nastavi povijesti u više navrata tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Ekfrazu je prema tome u nastavi moguće primjenjivati na više načina, uvijek vodeći računa o razvijanju učeničkih jezično–kulturnih kompetencija u okvirima klasičnih jezika kao i o nizu interdisciplinarnih spoznaja koje omogućuje ova tema.