Studentski kutak

3. Zaključak

U proučavanju Proljeća Ivana Galeba i dovođenjem u vezu s intermedijalnošću treba imati na umu kako se do intermedijalnosti „rijetko dolazi slučajno“ zato što se od postupaka kojima bi se takav odnos htio uspostaviti „nešto posve određeno očekuje“.162 Tako Pavličić navodi da kada književnost „nešto preuzme od drugih medija, očekuje da to poveća njenu vrijednost.“163 Nadalje, Pavličić uočava kako se uspostavljanje odnosa s nekim drugim medijima (umjetničkim ili neumjetničkim) redovito događa u „osobitoj vrsti književnopovijesnih situacija: onda kad se književnost koleba oko svoga osnovnog smisla i poslanja i onda kad kao svoju glavnu vrijednost vidi inovaciju.“164 Vrijeme objavljivanja Desničina romana jest vrijeme pritisaka na književnost koja odbija služiti nekom drugome režimu, osim umjetničkog. U tim okolnostima moguć je gubitak samopouzdanja i rađanje potrebe za nekim tipom opravdavanja književnog stvaralaštva. Pavličić tvrdi kako intermedijalnost kao umjetnički postupak ima veću pojavnost onda kada „književnost nema mnogo samopouzdanja“ te ističe da je onda „sklona intelektualizmu (kao u manirizmu i danas) i onda kad hoće da bude posve nova (kao u romantizmu ili u avangardi).“165 Korać navodi da je Desnica bio svjestan kako je s Proljećima donio nešto novo te se u autoru javljao strah „da ga nitko neće htjeti objaviti jer je po svemu odudaralo od ondašnje književne produkcije.“166 Kako bilo, osim što je Proljeća pisao imajući u vidu neke postupke iz glazbene umjetnosti koja je tek naznačena u romanu preko lika Ivana Galeba, Desnica je uspješno oblikovao roman koji ne poštuje klasične fabularne konvencije te tako „stoji kao prethodnik onim autorima koji propituju granice romaneskne forme…“.167

Roman Proljeća Ivana Galeba nastajao je dvadeset godina,168 a kritika je jednoglasno potvrdila njegovu vrijednost. Iako je provodio u djelo ono što je tražio od suvremenika, intelektualiziranje priče, Desnica je to činio tako da ipak umjetnost bude prioritet;169 kako i sam kaže, roman vrijedi onoliko koliko je poetskog u njemu.170 Time je još jednom istakao kako je tekst oblikovao mareći o svim njegovim razinama. „Usporedno vođenje različitih sadržajno-tematskih tijekova koji se međusobno isprepleću, kao i prepletanje osnovnoga sadržajnoga tijeka s različitih motrišta, odgovara glazbenoj polifoniji i zvukovnom nijansiranju poetskih izraza – glazbenika putnika u vremenskom i prostornom tijeku između rođenja i smrti.“171

Bilješke

162 Pavličić 1988: 186.

163 Id.: 186.

164 Id.: 186.

165 Id.: 186.

166 Korać 1991: 91.

167 Marinković 2001: 139.

168 Usp. id.: 59.

169 Usp. Marinković 2001: 140.

170 Usp. Marinković 2005: 58.

171 Brlenić-Vujić 2004: 43.