E-biblioteka

Branko Vuletić: Stilistika govora

Rječnik pjesništva Jure Kaštelana

Umjetnost riječi XL (1996), br. 4, str. 257–271.

Korpus za obradu rječnika pjesništva Jure Kaštelana sadrži tekstove svih njegovih pjesama objavljenih u zbirkama: Crveni konj, Pijetao na krovu, Biti ili ne, Malo kamena i puno snova i Divlje oko;1 osim toga uvrštene su i neke druge, pojedinačno objavljene pjesme kao i pjesme iz poetsko-grafičkih mapa koje su nam bile dostupne iz knjige: Jure Kaštelan. Krilati konjanik. Izbor (Priredio Branimir Donat; Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1991). U obradu su uključene sljedeće pjesme: (1) Crveni konj: Oskvrnjeno začeće, Dinamit, Crveni konj, Mjesečev se kotač zakotrljao, U sobi medu lešinama padaju kiše, Više nisam sam, Jedan lirski pjesnik u pogonu, Pogasite svjetla, Nad obješenim urama tvoje lice, Jesu li ti usne od sna i od snijega, Čuvajte ruke za neslućene uvale, Predosjećaj jeseni na velegradskom pločniku, Bolesnik u poslijepodne, Konji snatre prostore i lepršanje griva, Gitara, Sanjarija, Zeleno mlijeko u vimenima oblaka, Samozadovoljenje, Roda ili djetinjstvo jave, Pejsaž u sobi, Djetinjstvo, Mali brat sanja u bolesničkom krevetu poslije operacije, U djetinjstvu smo gledali anđele i tepali im slikove prijateljstva, Jablani, Plesačica zaboravlja mjesečinu, Kiše kisnu, Ivane sine, oči ti ne cvale, Malo mlijeka mljekovita, Predvečerje u travnju 1939, Autokritika; (2) Pijetao na krovu: Kao da naliče na tvoju kosu, Cvjetovi sna, Ne mrzim svijet, Nadničarska, Jučer sam bio ptica, Ljubavna, Što si legla, Ko bi se vodom crnom, Dođe tako čovjeku, Glava na ratištu, Zemlja će me utopiti, U mrak, Proljeće, Još jednu zoru, Krvavija, Svijetliš u tmini, Ko dići kotve, Na odar caru, Što da se žali, Lanci na rukama, Tifusari, Pijetao na krovu, Bezimeni, San u kamenu, Jezero na Zelengori, Podgorski mornari, Rastanak, Pjesma sutrašnjemu, Susreti, Pjevam, Barikada, Pjesme o mojoj zemlji, Čarobna frula, Baš-Čelik, Volio bih da me voliš, Ako sam val, Ima li zemlje, Čarobna frula, Sve što se rađa, Konjanik; (3) Biti ili ne: Tvrđava koja se ne predaje, Salut et fraternité, Konjic bez konjika, Uspomeni Ivana Gorana Kovačića, Jadikovka kamena, Pusti prostori; (4) Malo kamena i puno snova: Najezda slika, Krv i bura, Uspavanka, Uspavanka vremena, Uspavanka noževa, Uspavanka crne tuge, Uspavanka ušća, mora i mjesečine, Vražda, Nevidljivo, Usnula gitara, Preobraženja ljubavi, Luđaci i drveni sveci uz primorje, Brodovi i djevojka, Odseljena duša, Čobanica, Zeleno i crveno, Vilini ključi, Što ću ja i moja gitara, Sjećanje pretvoreno u stablo, Pjesma radosti, Tramvaj želja i navika, Mrtvac u kući, Rijeka, oblak i čovjek, O zvijezdama, potocima i cvjetovima, Začarano more, Nevidljiv cvijet, Strah i ptice, More i smrt, Siromaštvo i smrt, Kradljivci, Krijesnica, Žedna česma, Stvari, Samoće, Jarboli, Posestrimstva, Zvjezdane noć, Livada izgubljenih ovaca; (5) Divlje oko: Zaziv, Kako se to dogodilo, Svjetiljka od zemlje, Poslije nesreće, Voda zaborava, Svanuće, Maska, Skalp, Mlin za riječi, Punjena ptica, Rasprodaja, Korijen, Talasanje, Svjetlost, Stablo života, Krilati pjevač, Nebo bez neba, Utvara, Kraj beskraja,, Početak, Lako ti je, teško ti je, Kad se vene a još jesen nije, Brzalica, Jedna pitalica i jedna rugalica, Poslije zmija, Od vida i nevida, Zvijezda pastira, Sebevido i snovido, Tkanje, Zemljovanje, Vrelo i prošlo vrijeme, Skačem u plamen ili otajstvo vatre, Divlje oko, Bio jesam, Biti i buduće, Na rubu; (6) Pjesme iz poetsko-grafičkih mapa: Arhajski prizor, Svjetlost zemaljska, Zavjet za Epetion, Ništa nije svršeno, Prvi dan listopada, Pjesme koje nisam napisao, Ne budi se, lebdi, Groznica I, Groznica 2, Groznica 3, Demon ni zao ni dobar I, Demon ni zao ni dobar 2, Demon ni zao ni dobar 3, Ako iz budućnosti, Pomisao, u daljini, Nevid, Tjeskoba, Kad ptice nestaju, Susret, neočekivan, Kenotaf nad morem, Sve plavo, nebeski plavo, Otoci u snu, Lumin, Pijetao u bljesku, Skrinja, Bijela nevjesta; (7) Pojedinačne pjesme: Bezgranične granice, Skoplje u tvojim očima, Lastavice, Otvorena pjesma, Zvijer/sloboda, Zapis o Istri, Konj u kamen urezan, Bdijenje.

Dr. Marko Tadić iz Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradio je konkordanciju ovih tekstova, čestotni rječnik pojedinih oblika i abecedni rječnik pojedinih oblika. Koristeći se ovim radovima, lematizaciju sam napravio ručno.

1.

Obrađeni korpus Kaštelanova pjesništva iznosi ukupno 23.214 riječi; od toga je 4.120 različitih riječi.

Lista od sto najčešćih riječi Kaštelanova pjesništva obuhvaća riječi do frekvencije 33; uz svaku riječ označeno je koliko se puta javlja u obrađenom korpusu:

biti 1159 i 1090 u 845 se 470 (se 437 sebe 33) ne 449 (ne 262; negacija uz glagole koja se ne piše odvojeno 187) ja 323 na 316 koji 273 da (veznik) 235 sav 213 on (oni) 191 od 176 ti 173 što 172 (što 169 šta 3) kao 167 (kao 126 ko 41) htjeti 164 moj 163 a 152 za 146 san 141 tvoj 141 kad 131 (kad 126 kada 5) ovaj 123 taj 122 oko 112 svoj 111 imati 106 more 105 bez 104 noć 103 zemlja 103 jedan 98 ruka 98 sunce 92 smrt 92 s 89 (s 33 sa 56) voda 88 zora 84 vidjeti 82 ljubav 80 iz 79 samo 77 po 76 moći 73 gledati 69 nebo 69 (nebo 62 nebesa 7) mrak 68 ni 66 riječ 66 čovjek 65 znati 64 pod 63 još 63 krv 62 živ 62 kako 61 o (uzvik) 59 vjetar 59 zvijezda 59 srce 58 ptica 57 (ptica 51 tica 6) do 56 mi 56 svjetlost 54 kamen 53 (kamen 45 kamenje 8) gdje 52 jer 52 mrtav 52 pjesma 51 crn 50 li 50 nad 50 neka 50 (neka 49 nek 1) onaj 50 vi 50 dan 49 ako 47 majka 46 ili 45 sam 45 doći 44 pa 44 bijel 41 konj 41 više 40 život 40 voljeti 39 dijete 38 svaki 38 svijet 38 nositi 37 krilo 35 vatra 35 kroz 34 (kroz 31 kroza 3) niz 34 put 34 tko 34 dati 33 lice 33 planina 33.

Ovi podaci pokazuju očekivanu učestalost najčešćih riječi: na vrhu se ljestvice nalaze tzv. gramatičke riječi: pomoćni glagoli, veznici, prijedlozi, zamjenice, čestica za izricanje negacije, prilozi. Pune, tematske riječi, počinju s frekvencijom 141, s riječju san, koja nam se i prije statističke obrade činila značajnom u Kaštelanovu pjesništvu.2

Dobivene smo podatke usporedili s istim podacima dobivenim istraživanjem svakodnevnog govornog jezika u knjizi Dušanke Vuletić Istraživanja govora.3 Poznato nam je da je u završnoj fazi izdavanje čestotnog rječnika hrvatskog jezika baziranog na korpusu od milijun riječi. Ipak, činilo nam se prikladnijim usporediti jedan pjesnički rječnik s rječnikom svakodnevnog govora, jer tako dobivamo usporedbu dva bitno različita segmenta jezika; naime, čestotni rječnik Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uključuje sve slojeve jezika, pa i pjesnički. U knjizi Istraživanja govora osnovni je rječnik govora određen na temelju korpusa od 114.717 riječi.

Lista sto najčešćih riječi u govoru izgleda ovako:

biti 11.091 taj 4.382 i 4.150 on 3.351 ja 3.169 ne 2.983 da (potvrdna čestica) 2.829 a (veznik) 2.072 što (šta) 1.902 ti (osobna zamjenica) 1.839 u 1.644 imati 1.558 pa 1.481 na 1.319 ići 1.220 znati 1.204 se (sebe) 1.032 sad (sada) 1.006 htjeti 971 moći 956 za 945 ovaj 935 onda 739 ma 731 s (sa) 714 reći 664 tako 656 dati (davati) 648 mi 636 ali 633 vi 617 kako 578 doći (dolaziti) 576 samo (prilog) 535 vidjeti 547 sve (prilog) 535 dobro 528 kad (kada) 517 od 507 misliti 506 da (veznik) 461 koji 434 tu 409 još 405 onaj 402 trebati 361 tamo 360 ništa 357 kupiti (kupovati) 353 jedan 345 raditi 323 morati 317 li 315 neki 310 malo (prilog) 306 više (prilog) 305 koliko 301 nešto 297 ako 295 kao 292 nemati 284 kazati 281 čuti 271 po 270 gdje 263 ili 252 gledati 247 takav 246 baš 245 joj 240 dobiti (dobivati) 232 moj 230 kakav 225 dolje 223 kod 219 iz 217 godina 216 ovako 213 do 201 ni (niti) 192 lijepo (prilog) 190 već 185 je (potvrdna čestica) 182 malen 178 drugi 173 dan 171 naš 170 svoj 170 čekati 169 e (uzvik) 168 stati (stajati) 168 o (prijedlog) 165 tko 163 aha (potvrdna čestica) 159 isti 159 moliti 156 evo 155 jer 153 lijep 149 prije 148.

Osnovna distribucija sto najčešćih riječi svakodnevnog govora jednaka je kao u Kaštelanovom pjesništvu: na vrhu liste nalaze se gramatičke riječi. Međutim, u distribuciji tematskih riječi uočavamo prve razlike: prva je tematska riječ u osnovnom rječniku govora glagol imati s frekvencijom 1.558; a dalje slijede također glagoli: ići 1.220, znati 1.204, moći 956, reći 664, dati 648, doći 576, vidjeti 547, misliti 506 itd. Već smo uočili da je prva tematska riječ u Kaštelanovu pjesništvu san, a dalje slijede: oko (imenica) 112, imati 106, more 105, noć 103, zemlja 103, jedan 98, ruka 98, smrt 92, sunce 92 itd. U rječniku govornog jezika među najčešćim tematskim riječima dominiraju glagoli; naprotiv, u Kaštelanovu pjesništvu dominiraju imenice: među navedenih deset najčešćih tematskih riječi osam je imenica. Ovi podaci postaju jasniji ako prikažemo prvih sto riječi prema vrstama riječi. U Kaštelanovu pjesništvu to izgleda ovako:

imenice (34): san 141 oko 112 more 105 noć 103 zemlja 103 ruka 98 smrt 92 sunce 92 čovjek 89 voda 88 zora 84 ljubav 80 nebo 69 mrak 68 riječ 66 krv 62 vjetar 59 zvijezda 59 srce 58 ptica 57 svjetlost 54 kamen 53 pjesma 51 dan 49 majka 46 konj 41 život 40 dijete 38 svijet 38 krilo 35 vatra 35 put 34 lice 33 planina 33;

zamjenice (16): se 470 ja 323 koji 273 on 191 ti 173 što 172 moj 163 tvoj 141 ovaj 123 taj 122 svoj 111 mi 56 onaj 50 vi 50 svaki 38 tko 34;

glagoli (11): biti 1159 htjeli 164 imati 106 vidjeti 82 moći 73 gledati 69 mati 64 doći 44 voljeti 39 nositi 37 dati 33;

pridjevi (6): sav 213 živ 62 mrtav 52 crn 50 sam 45 bijel 41;

prilozi (7): kao 167 kad 131 samo 77 još 63 kako 61 gdje 52 više 40;

prijedlozi (13): u 845 na 316 od 176 za 146 bez 104 s 89 iz 79 po 76 pod 63 do 56 nad 50 kroz 34 niz 34;

brojevi (1): jedan 89;

veznici (8): i 1090 da 235 a 152 ni 66 jer 52 ako 47 ili 45 pa 44;

uzvici (1): o 59;

čestice (3): ne 449 li 50 neka 50.

Evo i liste 100 najčešćih riječi osnovnog rječnika govora po vrstama riječi:

imenice (2): godina 216, dan 171;

zamjenice (20): taj 4.382, on 3.351, ja 3.169, što 1.902, ti 1.839, se 1.032, ovaj 935, mi 636, vi 617, koji 434, onaj 402, ništa 357, neki 310, nešto 297, takav 246, moj 230, kakav 225, naš 170, svoj 170, tko 163;

glagoli (23): biti 11.091, imati 1.558, ići 1.220, znati 1.204, htjeti 971, moći 956, reći 664, dati 648, doći 576, vidjeti 547, misliti 506, trebati 361, kupiti 353, raditi 323, morati 317, nemati 284, kazati 281, čuti 271, gledati 247, dobiti 232, čekati 169, stati 168, moliti 156;

pridjevi (3): malen 178, isti 159, lijep 149;

prilozi (22): sad 1.006, onda 739, tako 656, kako 578, samo 559, sve 535, dobro 528, kad 517, tu 409, još 405, tamo 360, malo 306, više 305, koliko 301, kao 292, gdje 263, baš 245, dolje 223, ovako 213, lijepo 190, već 185, prije 148;

prijedlozi (10): u 1.644, na 1.319, za 945, s 714, od 507, po 270, kod 219, iz 217, do 201, o 165;

veznici (9): i 4.150, a 2.072, pa 1.481, ali 633, da 461, ako 295, ili 252, ni 192, jer 153;

brojevi (2): jedan 345, drugi 173;

uzvici (1): joj 240;

čestice (8): ne 2.983, da 2.829, ma 731, li 315, je 182, e 168, aha 159, evo 155.

Usporedba prvih sto riječi Kaštelanova pjesništva i svakodnevnog govora pokazuje neke sličnosti i neke razlike:

1) Razna statistička istraživanja rječnika pojedinih korpusa pokazuju da 100 najčešćih riječi bilo kojeg korpusa pokrivaju 60% ukupnog korpusa.4 Tako je i s ove dvije liste: 100 najčešćih riječi svakodnevnog govora pokrivaju 67,97%, a 100 najčešćih riječi Kaštelanova pjesništva pokrivaju 52,49% obrađenog korpusa. Iz ovih bi se podataka moglo zaključiti da je rječnik Kaštelanova pjesništva raznolikiji (bogatiji) od rječnika svakodnevnog govora.

2) U distribuciji pojedinih vrsta riječi oba su korpusa veoma slična ili čak posve jednaka: radi se o tzv. gramatičkim riječima: zamjenicama, prilozima, prijedlozima, veznicima; primjerice lista veznika gotovo je posve jednaka u oba korpusa; rječnik svakodnevnog govora ima samo jedan veznik više (ali). Općenito je gramatičkih riječi nešto više u prvih 100 riječi svakodnevnog govora.

3) Bitne razlike nastaju u usporedbi tematskih riječi: imenica, glagola i pridjeva. Ne samo da prvih sto riječi Kaštelanova pjesništva pokazuju izrazitu dominaciju imenica, već nema nijedne imenice koja bi bila u obje liste. Isto je i s pridjevima; dominacija pridjeva u prvih sto riječi Kaštelanova pjesništva nije toliko velika kao dominacija imenica; međutim i ovdje kao i kod imenica nema ni jednog pridjeva koji bi bio u obje liste. U prvih sto riječi govornog jezika daleko je više glagola negoli u prvih sto riječi Kaštelanova pjesništva (23/11); neki su glagoli zajednički; riječ je o pomoćnim glagolima: biti i htjeti, te o glagolima imati, vidjeti, moći, gledati, znati, doći, dati. Kaštelan ima dva glagola kojih nema u prvih sto riječi govornog jezika: voljeti i nositi.

2.

U izradi osnovnog rječnika govornog jezika autorica je uključila riječi koje su se najmanje 10 puta javile u obrađenom korpusu. Tako je dobiven rječnik od 866 najčešćih riječi. U tabeli koja slijedi prikazana je distribucija prvih sto i daljnjih 766 najčešćih riječi govornog jezika: prva kolona označava broj pojedinih riječi, druga broj njihovog ukupnog pojavljivanja u obrađenom korpusu, a treća postotke koji se odnose na ukupnu učestalost prvih 866 riječi, dakle na korpus od 101.028 riječi; tako se npr. riječ godina javlja 216 puta, a riječ dan 171 put; a to među prvih 100 riječi iznosi 2 imenice, koje se ukupno javljaju 387 puta, ili u postocima prema ukupnom korpusu prvih 866 riječi: 0,38% .

Frekvencijska lista osnovnog rječnika govora

  1–100 101–866
imenice 2 387 0,38% 294 7.381 7,31%
zamjenice 20 20.867 20,64% 17 1.079 1,07%
glagoli 23 23.103 22,87% 220 6.390 6,32%
pridjevi 3 486 0,48% 90 2.618 2,59%
prilozi 22 8.963 8,87% 94 3.051 3,02%
prijedlozi 10 6.201 6,14% 18 608 0,61%
veznici 9 9.689 9,59% 6 575 0,57%
brojevi 2 518 0,51% 11 697 0,69%
uzvici 1 240 0,24% 9 261 0,26%
čestice 8 7.522 7,45% 7 392 0,39%
ukupno 100 77.976 77,18% 766 23.052 22,83%

Isto smo učinili i s Kaštelanovim korpusom; u obradu su uključene sve riječi do frekvencije 4, tj. one koje se najmanje 4 puta javljaju u Kaštelanovu pjesništvu. Ova lista ima 823 riječi, dakle približno koliko i lista osnovnog rječnika govornog jezika. Postoci se odnose na ukupnu učestalost prvih 823 riječi, dakle na korpus od 18.688 riječi.

Prve 823 riječi kaštelanova pjesništva do frekvencije 4

  1–100 101–823
imenice 34 2.265 12,12% 352 3.150 16,86%
zamjenice 16 2.490 13,32% 9 140 0,75%
glagoli 11 1.870 10,01% 180 1.503 8,04%
pridjevi 6 463 2,48% 116 1.001 5,36%
prilozi 7 591 3,16% 32 294 1,57%
prijedlozi 13 2.068 11,07% 15 222 1,19%
veznici 1 98 0,52% 9 89 0,48%
brojevi 8 1.731 9,26% 6 67 0,36%
uzvici 1 59 0,32% 0 0 0,00%
čestice 3 549 2,94% 4 38 0,20%
ukupno 100 12.184 65,20% 723 6.504 34,81%

Prvih 1.000 riječi trebale bi pokrivati 85% ukupnog korpusa.5 Prvih 866 riječi govornog jezika pokrivaju 88,07%, a prve 823 riječi Kaštelanova pjesništva pokrivaju 80,51% odgovarajućih korpusa. Kada bismo htjeli uključiti točno 1.000 najčešćih riječi, trebali bismo podacima za govorni jezik dodati 134 riječi s frekvencijom 9, a podacima za Kaštelanovo pjesništvo 177 riječi s frekvencijom 3. U tom slučaju dobivamo po 1.000 riječi s ukupnom frekvencijom od 102.234 u govornom jeziku i 19.219 u Kaštelanovu pjesništvu; a to u postocima daje 89,12% za govorni jezik i 82,79% za Kaštelanovo pjesništvo. Razlika se između dva korpusa smanjuje kada se uključi prvih tisuću riječi. Po distribuciji riječi Kaštelanovo pjesništvo potvrđuje opća statistička istraživanja različitih korpusa. To, jasno, ne znači da je rječnik govornog jezika jednak rječniku pjesništva ili nekog pjesničkog opusa, već jednostavno da je distribucija riječi u njima jednaka. A da postoje hitne razlike, pokazuje i sljedeća tabela na kojoj se uspoređuje prvih 866 riječi svakodnevnog govora i prve 823 riječi Kaštelanova pjesništva.

Frekvencijska lista osnovnog rječnika govora i osnovnog rječnika Kaštelanova pjesništva

  Govor 1–866 Kaštelan 1–823
imenice 296 7.768 7,69% 386 5.415 28,98%
zamjenice 37 21.946 21,71% 25 2.630 14,07%
glagoli 243 29.493 29,19% 191 3.373 18,05%
pridjevi 93 3.104 3,07% 122 1.464 7,83%
prilozi 116 12.014 11,89% 39 885 4,74%
prijedlozi 28 6.809 6,75% 28 2.290 12,25%
veznici 15 10.264 10,16% 14 1.798 9,62%
brojevi 13 1.215 1,20% 10 187 1,00%
uzvici 10 501 0,50% 1 59 0,32%
čestice 15 7.914 7,84% 7 587 3,14%
ukupno 866 101.028 100,00% 823 18.688 100,00%

U 866 najčešćih riječi svakodnevnog govora izrazita je dominacija glagola (29,19%), dok je u Kaštelanovu korpusu u 823 najčešće riječi izrazita dominacija imenica (28,98%). Posebno je značajna razlika u uporabi imenica: u osnovnom rječniku svakodnevnog govora ima ih tek 7,69%, a u osnovnom rječniku Kaštelanova pjesništva gotovo četiri puta više: 28,98%.

Izraziti manjak imenica pokazuje lista od 100 najčešćih riječi svakodnevnog govora; tu su se našle samo dvije imenice s ukupnom frekvencijom 387, što čini tek 0,38% od ukupnih frekvencija prvih 866 riječi (101.028). Među 100 najčešćih Kaštelanovih riječi čak su 34 imenice s ukupnom frekvencijom 2.265 ili 12,12% od ukupnog korpusa prve 823 riječi (18.688). Sličan je i odnos pridjeva: u prvih 100 riječi svakodnevnog govora samo su 3 pridjeva s ukupnom frekvencijom 486 ili 0,48%; u prvih 100 riječi Kaštelanova korpusa 6 je pridjeva s ukupnom frekvencijom 463 ili 2,48%.

U prvih 100 riječi svakodnevnog govora izrazit je manjak imenica, ali u daljnjih 766 riječi njihov broj naglo raste: ako gledamo distribuciju riječi s frekvencijom 101-866, najviše je imenica: 294 s ukupnom frekvencijom 7.381 ili 7,31%. Postotak javljanja pridjeva također raste: sa 0,48% na 2,59%. Postotak javljanja svih drugih riječi ili opada ili ostaje približno jednak. Naročito je značajno opadanje pojavljivanja zamjenica (sa 20,64% na 1,07%), prijedloga (sa 6,14% na 0,61%) i čestica (sa 7,45% na 0,39%); ovo je opadanje posve razumljivo jer se radi o tzv. gramatičkim, a ne tematskim riječima. Glagoli, koji su djelomično gramatičke riječi (pomoćni glagoli), a djelomično tematske riječi, također pokazuju tendenciju pada, ali u manjem omjeru (sa 22,87% na 6,32%).

Ako usporedimo prvih 100 i sljedeće 723 riječi u Kaštelanovu korpusu, rezultati su drukčiji: broj imenica ne raste tako značajno kao u korpusu svakodnevnog govora (sa 12,12% na 16,86%); broj glagola ne pada značajno (sa 10,01 % na 8,04%); broj pridjeva raste (sa 2,48% na 5,36%). Kao i u rječniku svakodnevnog govora očekivani je pad izrazito gramatičkih riječi: zamjenica (sa 13,32 % na 0,75%), prijedloga (sa 11,07 na 1,19%), veznika (sa 9,26% na 0,36%) te čestica (sa 2,94% na 0,20%).

U prvih 866 riječi svakodnevnog govora i prve 823 riječi Kaštelanova pjesništva jednak je broj prijedloga (28), ali su oni relativno češći u Kaštelanovu pjesništvu (6,75%/12,25%). Ovaj višak prijedloga u Kaštelanovu pjesništvu moguće je objasniti kao kompenzaciju za manjak glagola: odnosi se među riječima (imenicama) ostvaruju u (eliptičnim) sintagmama, a ne u (glagolskim) rečenicama.

Budući da prvih 866 riječi svakodnevnog govora pokrivaju ukupno 88,07% kompletnog korpusa, a 823 prve riječi Kaštelanova pjesništva 80,51% ukupnog korpusa, moguća je usporedba dvaju korpusa. Ova nam usporedba pokazuje dominaciju imenica, pridjeva i prijedloga u Kaštelanovu pjesništvu, te dominaciju glagola, zamjenica, priloga i čestica u svakodnevnom govoru; veznici, brojevi i uzvici javljaju se u približno jednakim količinama.

Obrada ukupnog korpusa Kaštelanova pjesništva pokazuje da nema značajnih razlika u distribuciji pojedinih vrsta riječi u usporedbi s listom od 823 najčešće riječi. Upravo nam ovi podaci daju mogućnost relevantnog uspoređivanja liste od 866 najčešćih riječi svakodnevnog govora i 823 najčešće riječi Kaštelanova pjesništva.

Lista riječi koje se javljaju 3 puta ili manje u Kaštelanovu pjesništvu

imenice 1.583 2.182
zamjenice 7 11
glagoli 854 1.224
pridjevi 645 812
prilozi 134 187
prijedlozi 14 21
veznici 2 3
brojevi 10 14
uzvici 38 54
čestice 10 18
ukupno 3.297 4.526

Frekvencijska lista ukupnog rječnika Kaštelanova pjesništva

imenice 1.969 7.597 32,73%
zamjenice 33 2.641 11,38%
glagoli 1.045 4.597 19,80%
pridjevi 767 2.276 9,80%
prilozi 173 1.072 4,62%
prijedlozi 42 2.311 9,96%
veznici 16 1.801 7,76%
brojevi 20 201 0,87%
uzvici 39 113 0,49%
čestice 17 605 2,61%
ukupno 4.120 23.214 100,02%

3.

U usporedbi dvaju korpusa nejednake veličine zanimljivo je odrediti tzv. ključne riječi. Termin ključne riječi (mots-clés) koristio je Pierre Guiraud6 kada je rječnik nekih francuskih pjesnika uspoređivao s Vander Bekeovom listom učestalosti riječi u francuskom jeziku.7 Vander Beke je sačinio listu frekventnosti na temelju 1.200.000 riječi iz stotinjak proznih tekstova objavljenih u razdoblju 1850 – 1930. Guiraud je primijetio da npr. riječ ange (anđeo) u Baudelaireovom Cvijeću zla zauzima 27, a riječ parfum (miris) 44. rang frekventnosti; ove iste riječi zauzimaju 2420. i 1870. rang frekventnosti na Vander Bekeovoj listi. Riječi koje pokazuju velike razlike u rangu frekventnosti u usporedbi dvaju korpusa Guiraud naziva ključnim riječima. Ključne riječi nisu nužno najčešće, već najkarakterističnije riječi nekog teksta. U određivanju ključnih riječi bitna je tzv. teoretska frekvencija, a to znači broj pojavljivanja neke riječi pod pretpostavkom da su uspoređivani korpusi u svemu jednaki osim po ukupnom broju riječi. Osnovni rječnik govora koristi korpus od 114.717 riječi; obrađeni korpus Kaštelanova pjesništva iznosi 23.214 riječi; Kaštelanov je korpus otprilike pet puta manji; kada bi taj korpus u svemu bio jednak korpusu govornog jezika, npr. riječ more bi se u njemu morala naći 3,6 puta; u korpusu govornog jezika more se javlja 18 puta; teoretska frekvencija dobiva se tako da se frekvencija neke riječi u korpusu osnovnog rječnika govora pomnoži sa 23.214 (ukupnim brojem riječi u Kaštelanovu korpusu) i podijeli s 114.717 (ukupnim brojem riječi u korpusu govornog jezika): dakle za more 18 × 23.214/114.717 = 3,64. Za riječ oko, koja se u korpusu govornog jezika javlja 21 put, teoretska frekvencija u Kaštelanovu je pjesništvu 4,2, a za riječ zemlja, koja se u korpusu govornog jezika javlja 24 puta, teoretska frekvencija u Kaštelanovu pjesništvu iznosi 4,8. Međutim, ove su riječi u Kaštelanovu pjesništvu mnogo češće: tako se more javlja 105 puta, oko 112 puta, a zemlja 103 puta. Ove riječi, dakle, možemo označiti karakterističnim za Kaštelanovo pjesništvo. Pridjev isti u korpusu govornog jezika javlja se 159 puta; njegova teoretska frekvencija u Kaštelanovu pjesništvu iznosi: 159 × 23.214/114.717 = 32,18; riječ isti u Kaštelanovu se pjesništvu javlja 32 puta, dakle u očekivanoj vrijednosti, odnosno po broju javljanja pridjeva isti Kaštelanovo se pjesništvo ne razlikuje od svakodnevnog govornog jezika. Isto je npr. i s prilogom gdje: ovaj se prilog u korpusu svakodnevnog govora javlja 263 puta; njegova teoretska frekvencija u Kaštelanovu pjesništvu iznosi: 263 × 23.214/114.717 = 53,22; u Kaštelanovu se pjesništvu ovaj prilog javlja 52 puta; dakle, i po učestalosti priloga gdje Kaštelanovo je pjesništvo posve jednako korpusu svakodnevnog govora. Glagol biti očekivano je najčešća riječ i svakodnevnog govora i Kaštelanova pjesništva: u korpusu svakodnevnog govora javlja se 11.091 put, a u Kaštelanovu pjesništvu 1.159 puta. Teoretska frekvencija glagola biti u Kaštelanovu pjesništvu iznosi: 11.091 × 23.214/114.717 = 2.244,36; a glagola biti u Kaštelanovu pjesništvu ima gotovo upola manje: 1.159; dakle, za Kaštelanovo je pjesništvo karakteristična i odsutnost pomoćnog glagola biti.

Konačni indeks originalnosti neke riječi Guiraud izračunava tako da apsolutnu razliku podijeli s drugim korijenom teoretske frekvencije; apsolutna razlika dobiva se tako da se od stvarne frekvencije u nekom tekstu odbije njezina teoretska frekvencija: dakle završni je postupak npr. za riječ more sljedeći: 105 (stvarna frekvencija u Kaštelanovu pjesništvu) – 3,6 (teoretska frekvencija prema pojavljivanju riječi u svakodnevnom govoru) / 1,9 (drugi korijen od teoretske frekvencije) = 53,37; 53,37 indeks je originalnosti riječi more u Kaštelanovu pjesništvu u usporedbi s korpusom svakodnevnog govora. Ovaj indeks originalnosti Guiraud naziva reduciranom razlikom ili otklonom (écart réduit). Reducirane razlike za druge navedene riječi iznose: oko 52,59; zemlja 44,84; isti 0,02; gdje -0,11; biti -22,64. Što je reducirana razlika veća, riječ je karakterističnija za neki korpus; vrijednosti oko nule pokazuju da nema nikakvih razlika u pojavljivanju riječi u oba uspoređivana korpusa; za Kaštelanovo je pjesništvo također značajan velik, ali negativan indeks originalnosti za glagol biti.

U određivanju ključnih riječi pokazalo se da se neke veoma česte riječi u Kaštelanovu pjesništvu uopće ne nalaze u rječniku svakodnevnog govora, budući da taj rječnik bilježi samo riječi do frekvencije 10; za sve takve riječi uzeli smo kao broj javljanja 9, što daje teoretsku frekvencija od 1,8.

Evo liste 100 ključnih riječi Kaštelanova pjesništva; uz svaku je riječ označen i indeks njezine originalnosti, tj. reducirani otklon (écart réduit):

san 103,88 smrt 71,79 sunce 67,31 zora 61,34 ljubav 58,36 more 53,37 oko 52,59 nebo 50,15 mrak 49,40 krv 44,93 zemlja 44,84 tvoj 43,50 vjetar 42,69 zvijezda 42,69 ptica 41,19 noć 40,33 svjetlost 38,96 mrtav 37,46 srce 37,70 sav 36,12 nad 34,04 majka 32,99 riječ 29,33 konj 29,25 u 28,47 nestati 24,84 pjesma 27,75 svijet 27,01 kamen 26,96 živ 26,12 krilo 24,78 vatra 24,78 put 24,03 lice 23,28 planina 23,28 zelen 22,54 roditi 22,32 gora 21,79 o 21,63 ruka 21,61 bijel 21,12 sloboda 21,04 bez 20,92 pod 20,44 koji 19,88 čovjek 19,68 među 19,55 radost 19,55 rijeka 19,55 voda 19,42 tijelo 18,81 niz 18,68 se 18,34 cvijet 18,11 trava 17,31 moj 17,26 oblak 16,57 oganj 16,57 život 16,07 proljeće 15,82 grana 15,82 rana 15,82 crn 15,13 plamen 15,07 tišina 15,07 da 14,87 obala 14,33 pozdrav 14,33 zvjezdani 14,33 kao 14,21 neka 14,13 nož 13,87 umrijeti 13,79 čelo 13,58 dlan 13,58 nevidljiv 13,58 gol 13,48 svoj 13,21 bura 12,84 suza 12,84 ostaviti 12,53 ime 12,14 izvor 12,09 žut 12,09 rasti 12,05 kroz 11,70 uz 11,40 mladost 11,34 prst 11,34 sreća 11,34 plakati 10,98 grob 10,60 klati 10,60 lastavica 10,60 livada 10,60 selo 10,60 sjena 10,60 skrivati 10,60 kiša 10,59 slika 10,40.

U postupku određivanja ključnih riječi relativno velike negativne vrijednosti indeksa originalnosti dobile su sljedeće riječi: taj -25,45 da (afirmacija) -23,76 biti -22,36 on -18,51 ići -14,66 pa -14,65 a -12,94 sad -12,64 ja -12,34 imati -11,65 znati -11,39 što -10,69 ti -10,16 tako -10,15 reći -9,97 misliti -9,76 ali -9,12 moći -8,55 dati -8,49. Ovo su, dakle, riječi koje se daleko rjeđe upotrebljavaju u korpusu Kaštelanova pjesništva negoli u svakodnevnom govoru.

Po vrstama riječi distribucija ključnih riječi Kaštelanova pjesništva izgleda ovako:

imenice (65) san 103,88 smrt 71,79 sunce 67,31 zora 61,34 ljubav 58,36 more 53,37 oko 52,59 nebo 50,15 mrak 49,40 krv 44,93 zemlja 44,84 vjetar 42,69 zvijezda 42,69 ptica 41,19 noć 40,33 svjetlost 38,96 srce 37,70 majka 32,99 riječ 29,33 konj 29,25 pjesma 27,75 svijet 27,01 kamen 26,96 krilo 24,78 vatra 24,78 put 24,03 lice 23,28 planina 23,28 gora 21,79 ruka 21,61 sloboda 21,04 čovjek 19,68 radost 19,55 rijeka 19,55 voda 19,42 tijelo 18,81 cvijet 18,11 trava 17,31 oblak 16,57 oganj 16,57 život 16,07 proljeće 15,82 grana 15,82 rana 15,82 plamen 15,07 tišina 15,07 pozdrav 14,33 obala 14,33 nož 13,87 čelo 13,58 dlan 13,58 bura 12,84 suza 12,84 ime 12,14 izvor 12,09 mladost 11,34 prst 11,34 sreća 11,34 lastavica 10,60 livada 10,60 selo 10,60 sjena 10,60 grob 10,60 kiša 10,59 slika 10,40;

zamjenice (6) tvoj 43,50 sav 36,12 koji 19,88 se 18,34 moj 17,26 svoj 13,21;

glagoli (8) nestati 24,84 roditi 22,32 umrijeti 13,79 ostaviti 12,53 rasti 12,05 plakati 10,98 klati 10,60 skrivati 10,60;

pridjevi (9) mrtav 37,46 nevidljiv 13,58 gol 13,48 živ 26,12 zelen 22,54 bijel 21,12 crn 15,13 zvjezdani 14,33 žut 12,09;

prilozi (1) kao 14,21;

prijedlozi (8) nad 34,04 u 28,47 bez 20,92 pod 20,44 među 19,55 niz 18,68 kroz 11,70 uz 11,40;

brojevi (0);

veznici (1) da 14,87;

uzvici (1) o 21,63;

čestice (1) neka 14,13.

Gledamo li ključne riječi Kaštelanova pjesništva, još je izrazitija dominacija imenica: među prvih 100 ključnih riječi 65 je imenica, 9 pridjeva i 8 glagola. Začuđuje velika količina prijedloga; čak 8. K tome možemo dodati da još neki prijedlozi imaju visoki indeks originalnosti: iznad 10,06, pred 10,00, radi 8,36, od 7,41. Ovi podaci potvrđuju već izrečenu misao o prijedlozima koji tvore eliptične veze i tako kompenziraju manjak glagola u Kaštelanovu pjesništvu.

Ako usporedimo korpus prvih 866 riječi svakodnevnog govora i prve 823 riječi Kaštelanova pjesništva i u toj usporedbi pokušamo odrediti originalnost pojedinih vrsta riječi na isti način kako se određuju ključne riječi, dobivamo sljedeće indekse: imenice 104,93, pridjevi 37,14, prilozi 29,03; relativno visoke negativne indekse u Kaštelanovu pjesništvu dobivaju: prijedlozi -28,37, glagoli -28,20, čestice -22,92, zamjenice -22,44; veznici, brojevi i uzvici ne pokazuju značajne razlike između dva korpusa; veznici -2,31, brojevi -2,52, uzvici -3,50.

4.

Preferiranje imenica vidimo i u usporedbi učestalosti imenica (i pridjeva) s jedne strane i odgovarajućih glagola s druge strane. Uz svaku se riječ navodi koliko se puta javlja u Kaštelanovu korpusu; brojevi u zagradama označavaju ukupni zbroj pojedinih vrsta riječi ili pojedinog semantičkog polja.

san – sanjati (206)

imenice (152): san 141 snivanje 2 sanja 5 sanjarija 1 sanak 1 sanovnik 1 uspavanka 8 nesan 1 spavanje 2

pridjevi (10): snen 2 snovido 2 nesani 1 nesnivan 1 snivan 2 sanjan 2

glagoli (44): snivati 13 sniti 3 sanjati 14 snovidjeti 1 sanovati 1 usnuti 7 usnivati 1 osneniti (se) 1 sasnuti (sasnem) 1 zaspati 1 spavati 22 snatriti 2

ljubav – ljubiti/voljeti (137)

imenice (85): ljubav 80 ljubavnik 2 ljubavnica 3

pridjevi (5): ljubavni 4 zaljubljen 1

glagoli (47): ljubiti 2 poljubiti 2 voljeti 39 zavoljeti 4

radost – radovati (se)/veseliti (se) (45)

imenice (28): radost 28

pridjevi (4): radostan 2 veseo 2

glagoli (13): radovati 11 obradovati 1 veseliti (se) 1

riječ/govor – reći/govoriti (113)

imenice (78): riječ 66 rečenica 3 govor 7 razgovor 2

pridjevi (2): neriječni 1 neizgovoren 1

glagoli (33): reći 7 govoriti 20 izgovoriti 2 izgovarati 1 progovarati 1 progovoriti 1 razgovarati 1

pjesma – pjevati (100)

imenice (68): pjesma 51 pjesnik 8 pjev 1 pjevač 5 napjev 1 pjevica 2

pridjevi (2): raspjevan 2

glagoli (30): pjevati 25 propjevati 1 zapjevati 3 pjevušiti 1

život – živjeti (136)

imenice (40): život 40

pridjevi (63): živ 62 neživ 1

glagoli (32): živjeti 25 nadživjeti 1 oživjeti 6

prilog (1): živo 1

smrt – umrijeti (204)

imenice (107): smrt 92 smrtživot 1 umir 1 pomor 1 mrtvac 10 mrtvačnica 2

pridjevi (60): smrt 4 nesmrtan 1 mrtav 52 mrtvački 3

glagoli (37): umirati 24 umrijeti 11 mrijeti 2

Ponekad apsolutni iznosi ne pokazuju dominaciju imenica, kao npr. u usporedbi imenice oko i glagola vidjeti i gledati.

oko – vidjeti/gledati (356)

imenice (148): oko 112 gledanje 1 pogled 7 nedogled 1 ogledalo 5 nevid 7 neprovid 1 sebenevid 1 vid 8 svevid 2 vidik 1 viđenje 2

pridjevi (37): sveoko 1 jednook 1 očinji 1 bezok 2 neugledan 1 zagledan 2 nesagledan 1 nevidljiv 20 nevidan 1 neviđen 2 nedovidan 1 vidljiv 2 sebevido 2

glagoli (170): gledati 69 nagledati (se) 1 negledati 2 pogledati 6 sagledati 2 ugledati 3 dogledati 1 ogledati (se) 2 obnevidjeti 2 vidjeti 82

uzvik (1): gle 1.

Ipak, ako se postupkom određivanja ključnih riječi izračuna indeks originalnosti za imenicu oko te glagole vidjeti i gledati i ovdje se pokazuje dominantnost imenice, jer je ona daleko češća negoli u svakodnevnom govoru: oko 52,59; gledati 5,74; vidjeti -2,69.

Iskažemo li sva navedena semantička polja (san, ljubav, radost, riječ, pjesma, život, smrt, oko) u postocima, dobivamo sljedeće rezultate:

Dominacija imenica pokazuje se i u raščlambi širih semantičkih polja. Tako smo npr. odredili rječnik Kaštelanova korpusa vezan za svjetlost i za tamu.

svjetlost (863)

imenice (623): biser 1 bjelina 7 blijesak 12 dan 49 istok 1 izvor 18 krijesnica 4 kristal 2 lumin 2 mjesec 15 mjesečina 9 nebo 62 nebesa 7 obasjanje 2 oganj 24 ognjište 2 plamen 22 plamičak 1 plam 1 rosa 2 sazviježđe 1 sjaj 7 sjajnost 2 sunce 92 suncaistok 1 sunčević 1 svanuće 2 svijeća 6 svitanje 9 svjetlost 54 svjetlo 7 svjetiljka 5 svjetionik 3 varnica 2 vatra 35 vedrina 2 vedrac 1 vrutak 1 zora 84 zorište 1 zraka 3 zrcalo 2 zvijezda 59

pridjevi (149): bijel 41 biseran 1 bistar 8 bjeličast 1 izvorni 1 kristalni 1 mjesečev 1 nebeski 6 ognjeni 4 plameni 5 proziran 11 prozračan 4 rosan 4 sunčan 9 sunčev 1 svijetao 14 svjetlosna 7 svjetlostrujni 1 usijan 1 užaren 1 vedar 5 zrcalni 1 zvjezdani 21

glagoli (90): bijeliti 1 blistati 3 zablistati 3 bljeskati 1 danovati 1 gorjeti 17 sagorjeti 1 izgarati 4 razgarati (se) 1 izgorjeti 1 izvirati 5 nebovati 1 obasjati 5 obasjavati 5 plamsati 1 plamtjeti 1 planuti 5 rudjeti 1 sjati 3 zasjati 2 suncovati 1 svijetliti 9 svjetlucati 4 osvjetlati 1 sijevnuti 1 svanuti 4 svanjivati 1 svitati 1 užgati 2 užigati 2 zračiti 1 zrcaliti 1

prilog (1): danju 1.

tama (320)

imenice (214): crnilo 1 crnina 4 mrak 68 noć 103 sumračje 1 suton 3 tama 6 tamnica 9 tamnina 2 tmina 14 večer 3

pridjevi (92): crn 50 garav 1 mračan 12 mrk 7 mrkli 5 noćni 4 taman 12 večernji 1

glagoli (8): mrači ti (se) 1 smračiti (se) 1 omrknuti 1 pomrknuti 1 pomutiti 1 smrknuti (se) 1 potamniti 2

prilozi (6): noću 4 uveče 1 večeras 1

Distribucija pojedinih riječi u semantičkim poljima svjetlosti i tame daje sljedeće vrijednosti u postocima:

5.

Proučavanje rječnika pjesništva Jure Kaštelana omogućava i određivanje dimenzija njegovog svijeta. Bitne su odrednice njegovog svijeta jasno izražene ključnim riječima njegova pjesništva: zemlja, kamen, more, voda, vatra, ptica; i dalje: planina, gora, rijeka, obala, vjetar, bura, cvijet, trava, livada, grana, oblak, izvor, selo, konj, lastavica. Kaštelanov je svijet obasjan svjetlošću, ali mu prijeti i tama. Ključne su riječi svjetlosti: svjetlost, sunce, zora, dan, zvijezda, nebo; i dalje, riječi kao metafore svjetlosti: život, ljubav, pjesma, riječ, srce, čovjek, majka, dijete, radost, sreća, sloboda, proljeće; i konačno, toplina i svjetlost vatre izražene su trima sinonimima: oganj, plamen, vatra. Tama je označena izravno riječju noć, ali i brojnim metaforama: smrt, krv, rana, suza, grob, nož. Ovu dihotomiju svjetlosti i tame potvrđuju i ključni pridjevi Kaštelanova pjesništva: bijel – crn; živ – mrtav, a isto tako i glagoli: roditi (se) – umirati/nestajati. Dihotomija svjetlosti i tame, dobra i zla, vidljiva je u dihotomiji i nekih drugih glagola; tako se uz živjeti vezuju cvjetati, letjeti, ploviti, ali i klati i plakati. Oko, ljubav i san načini su spoznavanja svijeta; zato ove imenice i njihovi odgovarajući glagoli u Kaštelanovu pjesništvu imaju sinonimske vrijednosti: znati znači gledati/vidjeti, ali i voljeti i sanjati.

Dominacija imenica nad glagolima te negativni indeks originalnosti pomoćnog glagola biti jasno govore da je slika bitna značajka pjesništva Jure Kaštelana. Ove podatke nalazimo u usporedbi Kaštelanova pjesništva sa svakodnevnim govorom, ali i u odnosima među pojedinim vrstama riječi unutar Kaštelanova pjesništva. Proučavanje rječnika Kaštelanova pjesništva otkriva ne samo njegove osnovne teme, koje možemo vezati uz ključne riječi, već i njegovu sintaksu; jer dominacija imenica nad glagolima upućuje na eliptičnu (bezglagolsku) rečenicu kao bitnu sintaktičku odrednicu Kaštelanova pjesništva.

Biješke

1 Kaštelanove pjesme navodim prema sljedećim izvorima: Jure Kaštelan: Malo kamena i puno snova. »Mala biblioteka poezije 33«, Lykos, Zagreb 1957; Jure Kaštelan: Izbor pesama, Srpska književna zadruga, Beograd 1964; Jure Kaštelan: Crveni konj & Pijetao na krovu, Biblioteka »Zora«, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1980; Jure Kaštelan: San u kamenu i druga viđenja, Biblioteka »Zlatno slovo«, Mladost, Zagreb 1981; Jure Kaštelan: Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1983; Jure Kaštelan: Krilati konjanik. Arion, Integralna biblioteka »Riječ i glas«, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1991.

2 V. B.V.: Pjesnički homofoni. Homofonske veze u pjesništvu Jure Kaštelana. »Umjetnost riječi« 36, 1992, 2, 131-154.

3 Dušanka Vuletić, Istraživanja govora. Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1991.

4 Pierre Guiraud: Les caractères statistiques du vocabulaire, Presses universitaires de France, Paris, 1954.

5 Pierre Guiraud, op. cit.

6 Pierre Guiraud, op. cit.

7 George Vander Beke: French Word Book. McMillan, New York 1931.