Novo

 

  • Stil, perfektna forma, izraz ekvivalentan ideji, ideja izražena jedinim, najboljim načinom: evo glavnog mjerila za valjanost hrvatskog stila i hrvatske proze. – Antun Gustav Matoš

  • Stil je izražajni sustav karakterističan za djelo, autora, epohu. – Damaso Alonso

  • Stilovi su razvrstani u našem jeziku kao podanici u našoj monarhiji. Dva izraza koja odgovaraju istoj stvari ne odgovaraju istom redu stvari; a dobar ukus zna da se kreće kroz tu hijerarhiju stilova. – Antoine de Rivarol

  • Stil je sama misao. – Rémy de Gourmont

  • Pod pojmom stil uvijek podrazumijevamo neku posebnost. Svejedno je pritom hoće li to biti umjetnička posebnost, posebnost jezičnih sredstava ili u prenesenom značenju posebnost ljudskog ponašanja. – Boris Tomaševski

  • Jezik izriče, stil ističe! – Michael Riffaterre

  • Kako nešto kažemo u najmanju je ruku važno kao i ono što kažemo; zapravo sadržaj i forma praktično su neodvojivi jer predstavljaju dva lica istog predmeta. – Ronald Wardhaugh

  • Stil je sâm čovjek. – Georges-Louis Leclerc de Buffon

  • [...] što se stil više udaljava od svakodnevne upotrebe, to postaje uzvišeniji; što, naime, ljudi osjećaju prema strancima i sugrađanima, to osjećaju i prema stilu. Zato jeziku valja dati izgled nečega neobičnog, jer su ljudi skloni da se dive onome što je udaljeno, a sve što izaziva divljenje je ugodno. – Aristotel

  • Stil nije pitanje tehnike, nego kvaliteta vizije [...] on je sam po sebi apsolutan način viđenja stvari. – Marcel Proust

  • Već je davno kazano da ima samo jedan način za tačan izraz, a taj jedan jedini način izbora i reda riječi je stil. Stil je dakle nešto što se može konstatovati, usavršavati, ali ne naučiti, jer je rezultat individualnosti. Originalnost se ne uči. – Antun Gustav Matoš

  • – Bog je u detaljima. – Aby Wartburg
    – Stil je svakako u detaljima, no u svim detaljima i u svim njihovim međusobnim odnosima. – Gérard Genette

  • Stil je osjećaj svijeta. – André Malraux

  • Stil je rasa, odgoj i život; stil je fizionomija i temperamenat. Karakter se mijenja lakše od temperamenta i – fizionomije – jer je karakter samo odgoj – sadašnjost; a nije i rasa, prošlost. Moj bi stil bio dakle – psovka. – Janko Polić Kamov

  • Stil je ništa, ali ništa bez stila. – Antoine de Rivarol

  • Izbacite sve uskličnike. Uskličnik je kao da se smijete vlastitom vicu. – Francis Scott Key Fitzgerald

  • Pod imenom stila stvara se jedan samosvojni jezik koji je posve uronjen u osobnu i tajnu mitologiju autora, u onu hipofiziku govora u kojoj nastaje prvi par riječi i stvari, u koju se jednom zauvijek smještaju velike verbalne teme njegove egzistencije. – Roland Barthes

  • Loš stil je zapravo nesavršena misao. – Jules Renard

  • Stil je aspekat i kvalitet iskaza koji rezultiraju iz izbora među izražajnim sredstvima, aspekat i kvalitet koji su determinirani govornikovim ili piščevim intencijama. – Krunoslav Pranjić

  • Stil nije ples nego proces. – Jean Cocteau

  • Stil je jedini predmet književnoznanstvenog istraživanja. Stil je jedina književna realnost. Stilistika je jedina moguća znanost o književnosti. – Damaso Alonso

  • A konstrukcijom rečenice dotičemo jedno od najzanimljivijih pitanja sintakse stila. [...] ako je rječnik tijelo stila, struktura rečenice je njegova duša. – Pierre Guiraud

  • Put u pakao popločen je prilozima. – Stephen King

  • [...] pojmovi stila i stilema i njihov međusobni odnos nisu apriorne, objektivne kategorije nego su imanentni umjetničkoj strukturi jezika koja se spoznaje subjektivno, intuicijom, ʻdoživljajemʼ, što je temelj svakom metodološki suvislom kritičkom pristupu. – Frano Čale

  • Stil je poput kristala, njegova čistoća blista. – Victor Hugo

  • Samo si najveći umovi mogu dopustiti jednostavan stil. – Marie-Henri Beyle Stendhal

  • Ljudi misle da ih mogu poučiti stilu. Tome što stil zapravo jest! Imati što reći i reći to što je jasnije moguće. To je jedina tajna stila. – Matthew Arnold

  • Kada se suočimo s prirodnim stilom, zapanjeni smo i oduševljeni, jer smo – očekujući autora – našli čovjeka. – Blaise Pascal

  • Prave riječi na pravom mjestu – to je prava defincija stila. – Jonathan Swift

  • Stil doista ide u red pojava klijanja, on je preobražavanje naravi. I aluzije stila vraćaju u dubinu. [...] stil ima samo okomitu dimenziju, on je uronjen u zatvoreno sjećanje ličnosti, svoju neprozirnost stječe na temelju stanovitog doživljaja materije. – Roland Barthes

  • Kultura je prije svega jedinstvo stila koje se manifestira u svim aktivnostima nacije. – Fiedrich Nietzsche

  • Stil je pod riječima i u riječima. On je duša i tijelo djela. – Gustave Flaubert

  • Kad stila ima, izraz je raznolik i raspoznatljiv. Ako ga nema, postoji manir, serijsko pisanje: ispod nekoliko fraza, koje imaju apriorno dostojanstvo i važnost, kulja mutna voda nemoći i besmisla. – Tomislav Ladan

  • Skup običaja jednog naroda uvijek je obilježen njegovim stilom; običaji oblikuju sustave. – Claude Lévy-Strauss

  • Tkanje ili uzorak; tkanje koje je istovremeno senzualna i logična, elegantna i bremenita tekstura: to je stil. – Robert Louis Stevenson

  • Za stil je potreban golem napor te fanatična i predana tvrdoglavost. – Gustave Flaubert

  • Sve su moje priče stilska tkanja i na prvi se pogled čini da nijedno ne sadrži mnogo kinetičke materije. Za mene „stil“ jest materija. – Vladimir Nabokov

  • Ako želimo razumjeti stil igraćih karata, ne smijemo se zadovoljiti promatranjem crteža na njima, moramo se upitati čemu one služe. – Claude Lévy-Strauss

  • Dobro je kad je iskaz izravan, ali i kad se misao zaodjene u novu dražesnu formu. Dobra je jednostavnost, ali i kompleksnost, tajanstvenost, začudnost, simbolizam, čak i opskurnost imaju određenu vrijednost. Štoviše, ne postoji Stil, samo stilovi i to je sve. – Oscar Wilde

  • Stilom se nazivaju posebne odlike govora, teže i rjeđe, koje označavaju genij ili talent onoga koji piše ili govori. – Jean le Rond d'Alembert

  • Stil, a ima ga tisuću vrsta, ne može se naučiti; to je dar s neba, to je talent. – François-René de Chateaubriand

  • Sad običan aspekt iskazanog, sad svjesna umjetnost umjetnikova, sad izraz čovjekove prirode, stil je neodređeni pojam koji stalno nadilazi granice u koje ga namjeravaju zatvoriti. – Pierre Guiraud

  • Uistinu dobar je stil moguć tek kada čovjek postane najbolji što može biti. Stil je karakter. – Norman Mailer

  • Moć stila, tj. potpuno slobodna veza između jezika i njegova dvojnika od puti, stavlja pisca iznad Povijesti, kao svježinu. – Roland Barthes

Kroz »Suočenja«: književnoznanstveni rad i izraz Hanife Kapidžić-Osmanagić

Književnoznanstveni opus Hanife Kapidžić-Osmanagić (1935.-2019.) znatan je i osobit, kao i njezino, proučavanjem književnosti, ali i izvanknjiževnim nepredvidivostima i nužnostima usmjeravano, šire kulturno djelovanje, angažman, doprinos. Pet knjiga Suočenja – s (pod)naslovima Od nadrealizma do strukture (1976), Portreti i prigode (1981), Begić – Ristić – Davičo – Krleža… (1986), Sarajevo, Sarajevo (1998) i U brzake vremena (2003) – koštani su stup bibliografije ove romanistkinje, književne teoretičarke, kritičarke, esejistkinje.

Adaptacija romana »Črna mati zemla«

Komparativnom analizom propitivali smo odnos literarnog teksta i teksta adaptacije, odnosno načine transformacije romanesknog u dramski diskurz. Pritom smo na umu imali polazišnu tezu da su i roman i predstava narativni oblici te oba imaju mogućnost prenošenja, posredovanja priče, ali na drugačiji način s obzirom na različite medijske specifičnosti. Priča ili narativ tako se pokazala kao ona "izvanmedijska" struktura, koja se prenosi u druge žanrove. Adaptacija iz literarnih u kazališne znakove događa se putem dramatizacije, koja uključuje jezične znakove (prenošenje pripovjednih dijelova u verbalne znakove, tj. govor likova, dijalogizacija onih dijelova koje u narativnom tekstu posreduje pripovjedač), glumce i pripadajuće kinezičke znakove (mimički, gestički, proksemički znakovi), (ra)stvaranje fikcionalnog svijeta znakovima prostora (scenografija, rekviziti, kostim). Iako se adaptaciju često kritizira kao manje vrijednu, kao "izdaju originala", tekst adaptacije uvijek treba promatrati kao novi tekst, s vlastitim integritetom. U takvu obliku prijevoda mogući su i određeni gubici, koji se najviše odnose na prostorno-vremenske ograničenosti unutar kazališta i kraćenja fabule. Na sve to gledatelj mora pristati kazališne konvencije i percepcije radi, dok je u dijegezi čitateljeva imaginacija daleko slobodnija.

Bajićeva antipoetska provokacija

U prosincu 2019. objavljena je prva zbirka pjesama Stjepana Bajića, pjesnika i promicatelja poezije koji je domaćoj pjesničkoj sceni poznat otprije, ponajprije kao urednik zbornika Hrvatska mlada lirika 2. Iako nije riječ o zbirci koja je odjeknula domaćom pjesničkom scenom kao što je to bio slučaj s nekim drugim debitantskim zbirkama posljednjih godina, čini se da dugo nije bilo zbirke koja je tako podijelila domaću kritiku kao što je to učinio Bajićev Revolucionar.

Neodređenost u »Specijalnim izaslanicima« Antuna Šoljana

U analizu Šoljanove pripovijesti Specijalni izaslanici krenut ćemo gledajući na stilistiku kao heterogenu i smještenu „na susretištu lingvistike i književnosti“. bez nostalgije i bez namjere da ju se gura u stanje njezine „predteorijske nevinosti“. Jasno je kako je nemoguće napraviti skok u interpretativnu djelatnost te skok s „dijelova“ na „cjelinu“, kao što to pokušava Samardžija 1984. na kraju svoje stilističke analize Šoljanova romana „Drugi ljudi na mjesecu“, bez da uvidi budu uvelike određeni različitim tipovima predznanja.

E-biblioteka

Nova izdanja u e-biblioteci

stil u jeziku naslovna

Stil u »Jeziku« (1952–1982)

Zagrebačka stilistička škola u časopisu Umjetnost riječi

Janko Tomić: Hrvatska stilistika